Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem.
Stoga je krajem srpnja ove godine ukupan bruto inozemni dug iznosio 39,4 milijarde eura, što je 699 milijuna eura manje njego u prethodnom mjesecu te 869,6 milijuna eura ili 2,2% manje nego u srpnju prošle godine. Time je nastavljen pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji je sada u kontinuitetu prisutan posljednja 32 mjeseca.
U srpnju je na godišnjoj razini najdinamičnije smanjen dug središnje banke (za 14,9%), a slijede je druge monetarne institucije (za 12,7%, što je 75. mjesec uzastopnog pada) i ostali domaći sektori (za 5,9%, što je 31 mjesec kontinuiranog pada), dok je istodobno inozemni dug opće države povećan za 2,1% te inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8% (21 mjesec kontinuiteta njegova međugodišnjeg rasta).
U prvih sedam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 664,3 milijuna eura, pri čemu su smanjeni dugovi opće države (za 463,4 milijuna eura), drugih monetarnih financijskih institucija (za 237,4 milijuna eura) i središnje banke (za 214,3 milijuna eura), uz istodoban rast duga ostalih domaćih sektora za 213,7 milijuna eura i duga na temelju izravnih ulaganja za 37,1 milijun eura.
U takvim okolnostima u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja ove godine dominira opća država s 35,1%, slijede ostali domaći sektori s 34,6%, izravna ulaganja sa 16,7%, druge monetarne financijske institucije s 9,0% i središnja banka s 4,6%. U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu.
Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. godine najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda. Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora (za 9,3 postotna boda), a povećani su udjeli izravnih ulaganja (za 7,2 postotna boda) i središnje banke (za 4,6 postotnih bodova).
Očekujemo da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u BDP-u nastaviti i u narednom razdoblju s obzirom na to da će se svi važniji sektori (država, tvrtke i banke) i dalje razduživati prema inozemstvu pri povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu. U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75% na kraju ove godine uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje.
