„U Izvješću o klimi i razvoju za Republiku Hrvatsku jasno je da će postizanje otpornosti i nulte neto stope ovisiti o ljudima, i to kroz istraživanja koja su temelj za oblikovanje javnih politika, obrazovanje koje služi za izgradnju sposobnosti i partnerstva koja donose rezultate. Obrazovanje je most između ambicije i provedbe. Stoga sveučilišta imaju ključnu ulogu i moraju surađivati s državom i privatnim sektorom kako bi preporuke Svjetske banke pretvorila u sposobnosti koje su Hrvatskoj potrebne do 2030. i nakon toga”, izjavila je Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (EFZG). „EFZG će nastaviti dodatno obrazovati vodeće ekonomske stručnjake za pravednu zelenu tranziciju u Hrvatskoj.”
„Dekarbonizacija i prilagodba mogu uvelike pridonijeti razvoju u Hrvatskoj. To uključuje brži i otporniji rast, veću produktivnost i konkurentnost, nova radna mjesta, sigurniju opskrbu energijom te čišći zrak”, rekao je Sameh Wahba, regionalni direktor Svjetske banke za održivi razvoj za Europu i središnju Aziju. „Uz odlučnost, viziju i koordinirano djelovanje Hrvatska može postići svoje klimatske i razvojne ciljeve. Grupacija Svjetske banke spremna je pomoći Hrvatskoj na njezinu putu prema održivoj budućnosti.”
„Zahvaljujemo Svjetskoj banci na izradi izvješća Country Climate and Development Report (CCDR) za Hrvatsku. Ovo Izvješće donosi dragocjene uvide u izazove, ali i prilike koji su pred nama te jasno pokazuje da ubrzanjem dekarbonizacije i poboljšanjem prilagodbe klimatskim promjenama Hrvatska ima priliku restrukturirati svoje gospodarstvo, ojačati otpornost i ostvariti niskougljični rast koji će joj omogućiti daljnju konvergenciju s razinama dohotka drugih država članica Europske unije.Tijekom posljednja tri desetljeća, Hrvatska je prošla iznimnu transformaciju. Od zemlje s niskim dohotkom napredovali smo i postali smo zemlja s visokim dohotkom i globalni donator te smo danas u potpunosti integrirani u Europsku uniju, europodručje i schengenski prostor. Izvješće Svjetske banke potvrđuje da Hrvatska ima izuzetne prirodne resurse i značajan potencijal za razvoj niskougljične ekonomije. Istovremeno je istaknuto kako su rizici povezani s klimatskim promjenama sve izraženiji. Naša obala, poljoprivreda, energetika i turizam među najizloženijim su sektorima. Zato je važno djelovati sada – strateški, odgovorno i s dugoročnom vizijom,“ izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija. „Vlada Republike Hrvatske je to prepoznala i jasno je postavila dekarbonizaciju i zelenu tranziciju među svoje ključne prioritete u mandatnom razdoblju od 2024. do 2028. godine. U tom smislu, ostajemo posvećeni provedbi mjera koje će našu državu učiniti zelenijom, otpornijom i prosperitetnijom, na trajnu korist i dobrobit svih naših građana. Još jednom zahvaljujem Svjetskoj banci na izuzetnoj suradnji, stručnosti i kontinuiranoj podršci tijekom ovog procesa, ali i na partnerstvu koje nam pomaže da gradimo održivije i klimatski otpornije gospodarstvo Hrvatske.“
„Ubrzana dekarbonizacija svih sektora gospodarstva ključna je za održivi i konkurentan razvoj Republike Hrvatske. U kontekstu socijalno pravedne tranzicije pripremamo provedbu Socijalnog klimatskog fonda za Republiku Hrvatsku vrijednog 1,68 milijardi eura, koji će se koristiti za pomoć ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza tijekom zelene tranzicije,“ naglasila je Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije. “Uz Socijalni fond, Ministarstvo provodi i Modernizacijski fond, koji također omogućuje značajna ulaganja u održivu budućnost Republike Hrvatske. Sve ove aktivnosti doprinose ne samo ispunjavanju naših klimatskih ciljeva, već i jačanju otpornosti gospodarstva, jer je klimatska tranzicija prilika za poticanje inovacija i poboljšanje kvalitete života građana.“
„Privatni sektor ključan je za klimatsku tranziciju u Hrvatskoj jer može potaknuti znatna ulaganja u obnovljive izvore energije i zelene tehnologije”, rekao je Marcelo Castellanos, viši regionalni menadžer Međunarodne financijske korporacije za jugoistočnu Europu. „Uklanjanjem regulatornih prepreka, pojednostavnjenjem administrativnih postupaka i proširenjem ponuda za financiranje tranzicije privatni kapital možemo mobilizirati za klimatska rješenja.”
Izvješća Grupacije Svjetske banke o klimi i razvoju zemlje (CCDR) ključna su dijagnostička izvješća u kojima se ispituje međusobna povezanost klimatskih promjena i razvoja. Služe kao pomoć zemljama u prioritiziranju najvažnijih aktivnosti koje mogu potaknuti prelazak na niskougljično gospodarstvo i povećati otpornost te pridonijeti širim razvojnim ciljevima. Izvješća se temelje na podacima i detaljnim istraživanjima prema kojima se utvrđuju glavni načini smanjenja emisija stakleničkih plinova, njihovi vanjski učinci i osjetljivosti na klimatske promjene, kao i prednosti i prilike koje iz toga proizlaze. U tim se izvješćima predlažu konkretne, prioritetne mjere koje će pridonijeti tranziciji. Izvješća su javni dokumenti, a svrha im je pružiti informacije vladama, građanima, privatnom sektoru, razvojnim partnerima i svim dionicima uključenima u provedbu razvojnog i klimatskog programa. Izvješća o klimi i razvoju zemlje koriste se za ostale dijagnostičke instrumente, angažmane, projekte i programe Grupacije Svjetske banke te za privlačenje i usmjeravanje financiranja visokoučinkovitih klimatskih aktivnosti.
