Kako obuzdati rast cijena

In Potrošači
potrošači maloprodaja tržnica

Eurostat je objavio podatke o kretanju cijena u prosincu prošle godine. Prema Harmoniziranome indeksu potrošačkih cijena (HIPC) hrvatska godišnja stopa inflacije bila je najviša u eurozoni. Cijene u prosincu prošle godine porasle su za 4,5 % u odnosu na prosinac 2023. godine. Još su samo Belgija (4,4 %) i Estonija (4,1 %) zabilježile stope više od 4,0 %, a prosjek za eurozonu bio je 2,4 %.

Hrvatska je tijekom 2024. godinu kontinuirano bilježila stope rasta cijena koje su je držale pri vrhu stopa inflacije u eurozoni, ali to nije rezultiralo da Vlada i HNB poduzmu učinkovite protuinflacijske mjere i održive politike.

I to nije sve, jer je prisutan daljnji svakodnevni rast cijena hrane i usluga, kao i energenata i režija.

Inflacija i enormni rast troškova posebno osnovnih životnih potreba u potpunosti je nadmašio u većini skromno povećanje plaća u realnom sektoru, a posebno zaostajanje visine mirovina.
“Cijene su jednostavno iz kuna prebačene u euro i do danas cijene samo rastu. Prema mjerilima Eurostata smo zemlja s najvećim cijenama hrane i bezalkoholnih pića i zemlja u kojoj te cijene neprestano rastu”, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Naglašava da su sve Vladine mjere za koje se najavljivalo da će smanjiti udar na džepove građana bile neučinkovite.

„Vidimo da svaki dan kada uđemo u trgovinu puno platimo, a sve manje nosimo. Ti izgovori da se ništa ne može napraviti, ne drže vodu, jer se treba omogućiti da se odluke i provode, a ne samo da ostanu napisane na papiru. Francuska, koja je puno razvijenija od Hrvatske, ograničila je prošle godine cijene stotinu artikala i to onih koje građani najčešće kupuju”, ukazuje Knežević. Trgovci imaju ujednačene cijene, a Vlada ima veliki alat u rukama što se tiče PDV-a, ograničavanja cijena i subvencioniranja tako da izgovori ministra financija da nema ništa s cijenama i guvernera HNB-a kada kaže da nema ništa s cijenama, ne stoje.
Potrošači su u situaciji da više ne mogu pratiti cijene. Kelj i dvije mrkve su pet eura, što su strašni iznosi. Grincajg za juhu u vrijeme kuna koštao je od pet do sedam kuna, a sada je dva eura, što je tri puta skuplje. Što se to dogodilo da su celer i mrkva tri puta skuplji. Rastu i cijene usluga, sve se to veže jedno na drugo. Neminovno će rasti cijene, Vlada ima otvorene ruke, samo treba dobra volja, a njima su porasle plaće 80 posto pa ih baš briga za ostale”, zaključuje Knežević.

Prema najavama proizvođača, rastu cijene mesa, mlijeka, ulja i čokolade. Nešto manje voće i povrće, dok bi cijene žitarica mogle padati. No, to ne znači da će padati i cijene kruha, procijenili su ovih dana stručnjaci.

“Od uvođenja eura kumulativna je inflacija u Hrvatskoj bila šest do sedam postotnih poena veća od kumulativne inflacije u eurozoni. Ta razlika nije tako dugo trajala ni u jednoj državi koja se pridružila eurozoni. Ranije su nove članice europodručja bile pod utjecajem veće inflacije najduže godinu i pol nakon uvođenja eura“, ističe ekonomist Željko Lovrinčević.

Ekonimski analitičar Ljubo Jurčić naglašava potrebu za dobrom ekonomskom politikom koja se fokusira na inovacije i stvaranje boljih prilika za zapošljavanje i podsjeća da “tržište ne stvara proizvodnju, samo konkurenciju. Da bi se to promijenilo, mora se napraviti korak tranzicije koji nismo napravili. Mi smo zatvorili radna mjesta i dali velike otpremnine. Da smo samo pola novca koje smo dali za otpuštene radnike uložili u razvoj, bili bi danas u boljoj situaciji“.
Kao odgovor na Antu Šušnjara, ministra gospodarstva koji je poručio građanima da bojkotiraju one trgovce koji neopravdano dižu cijene, Jurčić upozorava da je „zadatak ministra gospodarstva da kaže kako će povećati proizvodnju“ a ne „izmišljati što bi narod želio čuti.”

“Tržište ne stvara proizvodnju, samo konkurenciju. Da bi se to promijenilo, mora se napraviti korak tranzicije koji nismo napravili. Mi smo zatvorili radna mjesta i dali velike otpremnine. Da smo samo pola novca koje smo dali za otpuštene radnike uložili u razvoj, bili bi danas u boljoj situaciji”, smatra Jurčić.

„Hrvatska nema dovoljno razvijenu ponudu na tržištu. Kada morate ovisiti o dobavnim lancima iz drugih zemalja, ne možete postići optimalne cjenovne uvjete,” istaknuo je ekonomski analitičar Damir Novotny. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o potrošnji govore da je promet od trgovine na malo u studenome 2024. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine realno porastao za 6,7 %.

“Vladine politike nisu usmjerene na stvaranje snažnije ponude, nego na povećanje potrošnje. To je razlog zbog kojeg će inflacija u Hrvatskoj biti otpornija na antiinflacijske mjere nego u drugim zemljama EU,” upozorio je Novotny.

“Vlada je svojim mjerama napravila grešku, na što dugi niz godina ukazujem Poticala je potrošnju, a ne proizvodnju i to nam se sad osvećuje. Želimo li niže cijene, moramo to promijeniti. Ne napravimo li ništa, morati ćemo se naviknuti na inflaciju”, zaključuje Novotny.

Udar na potrošače i najranjivije se nastavlja. Cijene stambenih nekretnina EU porasle su 3,8 posto na godišnjoj razini, a u Hrvatskoj više od 12 posto. Od 2015. cijene su u Zagrebu 2,2 puta veće. Bez obzira na pad prodaje stanova i kuća, cijene nekretnina su više, a nove državne mjere idu u prilog novim poskupljenjima.

Prema procjenama stručnjaka poskupljenja stambenih nekretnina nastavit će se i u ovoj godini jer je Vlada najavila snažne financijske intervencije na tržištu, koje se u pravilu prelijevaju i na maloprodajne cijene. Povrat PDV-a ukinut je na prijedlog stručnjaka 2018.godine , jer se pokazalo da su građevinski investitori automatski dizali cijene novih stanova za iznos vraćenog PDV-a.“ Sad se Vlada opet vraća na evidentno loše rješenje i za tri godine ćemo zaključiti da je to bila kriva mjera, ističe analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević.

Vitomir Begović

You may also read!

Erste bank

Erste banka od 1.3. smanjuje kamatne stope na nove stambene kredite

Erste banka donijela je odluku o smanjenju kamatnih stopa na nove stambene kredite uz status klijenta, koja će na

Read More...
fiskal

“Bez računa se ne računa”: Poreznim obveznicima uručeno 216 prekršajnih maloga

Porezna uprava (PU) u petak je izvijestila da je tijekom nagradnog natjecanja "Bez računa se ne računa" provjereno 3,8

Read More...
Dalibor Kratohvil

HOK: Natječaje za EU sredstva potrebno je prilagoditi obrtnicima

EU prilike za obrtnike tema okupljanja stručnjaka sljedećeg tjedna Prema analizi podataka o odobrenim projektima iz posljednje tri godine, sudjelovanje

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design