Terme Sveti Martin bile su domaćin konferencije „Održivi kontinentalni turizam – od strategije do prakse“, u organizaciji Međimurske županije i medijske kuće Motus Media. Konferencija je okupila predstavnike državnih i regionalnih institucija, kao i predstavnike stranih država u Republici Hrvatskoj, te značajne aktere iz gospodarstva, akademske zajednice i lokalnih zajednica. Cilj konferencije bio je potaknuti suradnju i razvoj održivog turizma, s naglaskom na autentičnost, lokalnu kulturu i ekološku proizvodnju hrane.
Skup je otvorio međimurski župan Matija Posavec, istaknuvši kako je Međimurje primjer regije koja održivost živi svakodnevno.
„Ovo nije konferencija o turizmu, nego o održivosti. Mi želimo da turizam u Međimurju koristi ljudima koji ovdje žive – to je naša najveća vrijednost. Hrvatska je zemlja impresivnih turističkih brojki, ali iza njih moramo imati sadržaj, priču, kulturu i autentičnost. Naš cilj nije masovnost, nego kvaliteta i poštovanje prema prostoru“, poručio je Posavec. Dodao je da se Međimurje ponosi nagradom Green Destination Award, te da su ga prepoznali UNESCO, UNWTO i National Geographic.
„Politika Međimurja je čuvati okoliš i ljude. Među najuspješnijima smo u odvajanju otpada, ulažemo u biciklističke i pješačke staze, gastronomske projekte i kulturnu baštinu. Želimo da svaki gost koji dođe ovdje prepozna da smo regija koja živi svoje vrijednosti“, rekao je župan.
Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta RH, u pozdravnom je govoru poručila kako „održivost više nije samo ideja – to je cilj koji mora objediniti ekološki, gospodarski i socijalni stup razvoja“.
Prvi panel „Turizam u Hrvatskoj – smjerovi razvoja kontinentalnog i održivog turizma“ okupio je Moniku Udovičić (Ministarstvo turizma i sporta), Vjerana Vrbanca (HAMAG BICRO), Andreju Vukojević (HGK), Katarinu Miličević (Tourism Lab) i Rudija Grulu (TZ Međimurske županije).
Udovičić je istaknula da „rast više nije sam po sebi cilj, nego kvaliteta i održivost destinacija“. Vrbanec je naglasio važnost usmjeravanja potpora prema kontinentalnim regijama, „jer Dubrovniku i Rovinju ne treba intenzivna pomoć, ali kontinentalnim sredinama treba“.
Vukojević je podsjetila da „premium turizam proizlazi iz održivosti, jer se temelji na kvaliteti života i autentičnosti“, dok je Miličević poručila da „bez provedbe i odgovornog destinacijskog menadžmenta održivost ostaje samo riječ“. Grula je istaknuo kako „Međimurje drži do zakonitosti i uključivanja svih dionika, što je temelj uspjeha zelene tranzicije u turizmu“.
U razgovoru 1 na 1, poslovna konzultantica Ivana Kolar istaknula je da kontinentalni turizam ima golem potencijal, ali bez ulaganja u prometnu povezanost i cjelogodišnje proizvode taj potencijal ostaje neiskorišten. Naglasila je važnost zdravstvenog turizma i pozvala na kreiranje novih sadržaja koji će privući generacije koje putuju cijelu godinu.
Posebno zanimljiv dio konferencije bio je razgovor s veleposlanicom Albanije u RH, Nj. E. Donikom Hoxha, koja je istaknula da autentičnost malih zajednica i mali, ali održivi projekti donose najveći uspjeh, te pohvalila hrvatske standarde u agroturizmu i korištenju EU fondova.
Završni panel „Dobre prakse u održivom i eko turizmu – autentičnost, lokalna kultura i gastronomija“ okupio je Ljerku Cividini (gradonačelnicu Čakovca), Majdu Jakšu (direktoricu TZ Vukovarsko-srijemske županije), Margaritu Maruškić Kulaš (ravnateljicu JU Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac), Mašu Hrustek Sobočan (ravnateljicu Muzeja Međimurja Čakovec), te Zvonka Lajtmana (vlasnika OPG-a Mohokos, Ruralna međimurska kuća za odmor Lina).
Cividini je istaknula važnost ulaganja u infrastrukturu i sadržaje za građane koji stvaraju temelje za turizam. Maruškić Kulaš je poručila da „turizam mora biti održiv, a ne samo samoodrživ“, dok je Hrustek Sobočan naglasila da „kulturni turizam postaje ključan za cjelogodišnje poslovanje“. Lajtman je dodao da „biodinamička proizvodnja i edukacija gostiju stvaraju dodanu vrijednost i autentičnost kontinentalne ponude“.
Konferencija je potvrdila da je Međimurje predvodnik održivog turizma u Hrvatskoj te primjer kako se priroda, kultura i gospodarstvo mogu spojiti u jedinstvenu i prepoznatljivu priču.
