Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je u petak da se godinu dana nakon prvih mjera porezne reforme definitivno može reći da su one bile korak u pravom smjeru te da je stvoreno dovoljno prostora za daljnje porezno, administrativno i neporezno rastrećenje.
Postignuti su značajni rezultati ne samo u smislu ubiranja poreza, što se najčešće stavlja na prvo mjesto, već i u vidu iskoraka u poreznom, neporeznom i administrativnom rasterećenju, što je velika stvar za porezne obveznike i građane, istaknuo je Marić na Prvoj poreznoj konferenciji – Porezna politika u ulozi razvoja gospodarstva, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte.
Napomenuo je da je značajnim iskoracima u ukupnom upravljanju javnim financijama proračun sveden na razinu “da trošimo onoliko koliko stvaramo, pri čemu po prvi puta čak imamo i višak u blagajni u proračunu opće države”. “To nas sve skupa dodatno i obvezuje da nastavimo smjerom poreznog, administrativnog i neporeznog rastrećenja”, poručio je Marić.
Najavio je da će se tijekom 2018. napraviti dodatne analize i promišljanja poreznog sustava, rekapitulirati sve ono što je dobro napravljeno u poreznoj reformi, a eventualni propusti ispraviti. “Zasigurno ćemo nastaviti s ovim smjerom smanjivanja poreza, naravno na korist i za standard hrvatskih građana i poduzetnika, a kako bismo potaknuli gospodarsku aktivnost, investicije i zapošljavanje”, rekao je Marić.
Na pitanja novinara oko mogućih promjena u izravnom i neizravnom oporezivanju, a time i u kontekstu poreza na dodanu vrijednost (PDV), Marić je kazao da je stvoren određeni prostor da se o toj temi može razgovarati, no kako se suzdržava od bilo kakvih konkretnih najava.
“To je izuzetno ozbiljna tema kojoj trebamo pristupiti na dobar način. Imamo dobru polaznu osnovu, dovoljno vremena tijekom 2018. da sve to skupa otvorimo i da neki način osmislimo nove mjere koje će iduće godine stupiti na snagu”, kazao je Marić. Tijekom ove godine i cjelokupnog promišljanja o daljnjem poreznom sustavu, dodao je Marić, vodit će se briga i o općoj stopi PDV-a, odnosno cjelokupnom sustavu PDV-a te kako i na koji način ga najbolje osmisliti.
Marić je naveo da je PDV u Hrvatskoj apsolutno i relativno najizdašniji porezni oblik te kako se od njega prikupi 55 posto ukupnih poreznih prihoda.
Upozorio je da kod poreznog sustava u obzir treba uzeti i druge elemente, poput oporezivanja potrošnje, rada i kapitala, i to ne samo zbog boljeg pozicioniranja u odnosu na druge zemlje, nego i zbog boljeg promišljanja hrvatske svakodnevnice.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je cilj Vlade i cjelokupnog gospodarstva djelotvoran porezni sustav koji se provodi na jednostavan i i fer način te ostvaruje dovoljne prihode za državni proračun. Kako je ustvrdila, to u uvjetima današnjeg doba brzih promjena nije jednostavno.
“Tehnološke promjene predstavljaju nove izazove i nova pitanja, kako na samu strukturu poreznog sustava, tako i na način njegove primjene. Tehnološke promjene donose nove proizvode i usluge, kao i pitanja kako primjenjivati porezni sustav na te proizvode i usluge. Isto tako, stavljaju pred sve nas i jedno od najtežih pitanja, odnosno kako se brzo prilagođavati svim tim promjenama”, poručila je Dalić.
Kako je naglasila, otvara se pitanje kako i na koji način upravljati poreznim sustavom da on ne predstavlja prepreku tehnološkom razvoju, stvaranju novih poduzeća, a istovremeno djelotvorno prepoznaje i nove porezne baze i nove proizvode te da isto tako koristi tehnologiju kao instrument što boljeg i što kvalitetnijeg ubiranja poreza.
Dražen Nimčević iz konzultantsko-revizorske kuće Deloitte kazao je da porezna politika upravo i treba biti u ulozi razvoja gospodarstva, pri čemu je istaknuo važnost dijaloga između javnog sektora kao regulatora tržišta te realnog sektora u ulozi poreznog obveznika.
Ustvrdio je da su dobra rješenja potrebna jer se po određenim istraživanjima te kuće Hrvatska godinama od zemalja članica EU nalazi na vrhu liste zemalja s dojmom najveće porezne nesigurnosti, pri čemu su konferencije poput današnje upravo prilika da se takva slika promjeni. (H)
