Moramo povećati domaću proizvodnju hrane kako bismo mogli parirati na europskom tržištu i biti samodostatni, rečeno je na konferenciji “Cijena hrane pod udarom inflacije” održanoj u srijedu, na kojoj je istaknuto i da je teško predvidjeti cijene hrane u budućnosti.
Predsjednik Uprave Pevexa Krešimir Bubalo smatra da će cijene hrane ove godine rasti, jer, kako kaže, inflacija u Hrvatskoj nije 13,5 posto već, prema njegovim procjenama, dvadesetak posto. Kaže da je riječ o prikrivenoj inflaciji.
No, upozorava da se pri tome ne može generalno govoriti o svim cijenama, jer negdje energent više utječe na cijenu proizvoda, dok negdje više utječe transportni trošak.
Smatra da bi vlada u zaštiti standarda građana trebala imati vertikalne, a ne horizontalne mjere, jer je inflacija udarila prvenstveno na potrošače manje kupovne moći.
Prema njegovom mišljenju, trgovci će biti brana rastu cijena.
Inputi koji određuju cijene proizvoda značajno su skočili, rekla je predsjednica Uprave Enna Fruita Sanja Burić.
Oslikala je to podatkom da je cijena dušičnog gnojiva UREA-e u jednom trenutku koštala tisuću eura po toni, za razliku od prethodnih godina kada je iznosila oko 250 eura, a trošak kemijske zaštite bilja porastao je za 20 posto. Cijena rada u intenzivnim proizvodnjama kao što je proizvodnja voća i povrća porasla je s prosječnih 3,5 do četiri eura na šest eura po satu, kazala je.
“Konkurentnost dosta ovisi o tome koliko ste samodostatni, jer kada ste ovisni o uvozu izloženi ste različitim rizicima”, dodala je.
Cijene hrane i inflacija
Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov kaže pak da cijene glavnih sirovinskih izvora hrane padaju, što znači da su cijene glavnih proizvoda – od žitarica preko mesa, u padu. No dodaje da će zahuktavanje energetske krize, rat u Ukrajini, neke slabosti vezane uz troškove rasta poduzeća poput rastućih kamata i plaća, ostavljati trag na cijenama hrane.
Kaže kako se zaboravlja koliko znače energenti u primarnom i sekundarnom gospodarskom sektoru pogotovo u industriji, a da nas čeka razdoblje energetske tranzicije koja će trajati i duže od deset godina.
Smatra da će se upravo pritisak te tranzicije osjetiti na cijenama hrane.
“Energetska tranzicija je bitna i potrebna kako bismo se mogli obraniti od klimatskih promjena, jer u protivnom imat ćemo puno skuplju hranu, ali i manju dostupnost”, kazala je Ivanov.
Na pitanje o padu potražnje, Ivanov je rekla da je smanjenje kupovne moći odraz inflacije, jer realna vrijednost plaća pada što dovodi do smanjenja količinske potražnje. (H)
