Procjena rasta gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj u tekućoj godini povišena je na 2,7%, stoji u današnjem izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (Europe and Central Asia Economic Update).
Porast se uglavnom zasniva na oporavku osobne potrošnje i snažnom rastu turizma, ali i investicijskih aktivnosti koje se odvijaju uz potporu sredstava iz fondova EU-a. Unatoč znatnim nepovoljnim okolnostima, očekuje se da stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom cijelog prognostičkog razdoblja ostane blizu razine od 3% (2,5% u 2024. te 3% u 2025.) jer se predviđaju umjerenija inflacija i povoljniji vanjski izgledi. Stabilan rast i smanjene potrebe za fiskalnim potporama dovele bi, prema očekivanjima, do ograničavanja fiskalnog deficita i postupnog smanjenja javnog duga koji bi do kraja 2025. godine trebao pasti ispod granice od 60% BDP-a.
Prognoze rasta za širu regiju također su povišene na 2,4%. Porast proizlazi iz poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje središnje Azije, postojane potrošnje građana u Turskoj te bržeg rasta od očekivanog u Rusiji zbog ogromnog rasta državnih izdataka za vojsku i socijalne programe. Bez Rusije i Ukrajine, regionalni output bi dosegao očekivani rast od 3% u 2023. godini. Međutim, ova stopa rasta niža je od dugoročnog prosjeka prije pandemije. Ukupno gledano, očekuje se da će rast u polovici zemalja Europe i središnje Azije u 2023. biti manji ili neznatno veći u odnosu na 2022.
U razdoblju 2024.-2025. prognozira se godišnja stopa rasta od 2,6%, zbog slabe gospodarske ekspanzije u Europskoj uniji (EU) – najvećem trgovinskom partneru zemalja regije – visoke inflacije, pooštrenih uvjeta financiranja i posljedica Ruske invazije na Ukrajinu.
„Međusobno povezani gospodarski šokovi Ruske invazije na Ukrajinu, krize troškova života i klimatskih rizika uzrokuju znatne izazove za Europu i središnju Aziju“, istaknula je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske Banke za Europu i središnju Aziju. „Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih gospodarskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije gospodarstva“.
Negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u nastajanju i razvoju Europe i središnje Azije. Visoka inflacija mogla bi potrajati zbog nestabilnijih svjetskih robnih tržišta i skoka cijena energenata. Svjetska financijska tržišta mogla bi postati još nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uvjeta financiranja. Svjetski gospodarski rast u razdoblju 2020. – 2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabiti.
“Ovogodišnji su fiskalni deficiti ostali manje-više isti unatoč ranijim planovima vlasti da provedu fiskalnu konsolidaciju nakon nekoliko godina velikog porasta javne potrošnje zbog COVID-a i krize životnih troškova“, naglasio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske Banke za Europu i središnju Aziju. “Državni proračuni i dalje će biti pod pritiskom sve većih troškova starenja stanovništva, viših kamata, neophodnih ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica te rješavanja drugih međusobno povezanih kriza“.
Nakon što se 2022. godine ukrajinsko gospodarstvo nakon ruske invazije smanjilo za 29,1%, ove je godine vjerojatan gospodarski rast u Ukrajini od 3,5%, zahvaljujući stabilnijoj opskrbi električnom energijom, povećanoj javnoj potrošnji, neprekidnoj podršci donatora, boljoj žetvi i preusmjeravanju dijela izvoza preko zapadnih granica zemlje.
Ovogodišnji rast u Turskoj dosegnut će 4,2%, što je posljedica smanjene političke neizvjesnosti i postojane potrošnje građana. No, prosječna stopa rasta u 2024. i 2025. godini vjerojatno će pasti na 3,5% uslijed smanjene domaće potražnje u uvjetima sve viših kamatnih stopa i postupne fiskalne konsolidacije. U Rusiji će skok državne potrošnje i postojana potrošnja građana vjerojatno dovesti do rasta od 1.6% u 2023. godini, što će oslabiti na 1,3% u 2024. te 0,9% u 2025. godini zbog ograničenja kapaciteta i slabije domaće potražnje.
Za središnju Aziju predviđa se jačanje rasta na 4,8% u tekućoj godini i održavanje prosjeka od 4,7% u 2024. i 2025. godini pod uvjetom da inflacija bude umjerena.
No, u zemljama zapadnog Balkana prognozirano je usporavanje na 2,5% ove godine i porast na 3,3% u 2024. i 2025. godini, što bi proizašlo iz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postupnog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte u čijem financiranju sudjeluju donatori. U 2023. godini potrošnja je ostala postojana u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, čemu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potražnje za njihovim izvoznim proizvodima u EU.
U nekim zemljama jača trgovina i veći priljev novca i ljudi i dalje pospješuju gospodarske aktivnosti, poglavito u središnjoj Aziji i južnom Kavkazu, pa tako već drugu godinu zaredom Armenija, Gruzija i Tadžikistan predvode zemlje regije prema stopi gospodarskog rasta.
