Mnogi poslovi u Njemačkoj potpuno bi stali bez useljeničke radne snage – građevinarstvo, proizvodnja hrane, ugostiteljstvo i drugi. Na nekim od tih poslova dvije trećine radnika ima strane korijene, priopćio je Destatis u četvrtak.
Tako je 2023. godine 67 posto zaposlenih na vanjskim i unutarnjim građevinskim radovima u stambenoj izgradnji imalo useljeničku povijest, dok je u proizvodnji hrane taj udio iznosio 51 posto, navode statističari.
Natprosječno često strano podrijetlo imaju i keramičari, vozači autobusa i kamiona te radnici u ugostiteljstvu.
Njemačka statistika među ljude useljeničkog podrijetla ubraja sve one koji su sami ili čiji su se roditelji doselili u zemlju nakon 1950. godine. Ne ubraja, međutim, one koji su došli na rad i žive u kolektivnom smještaju.
Podaci potječu iz godišnjeg mikropopisa koji Destatis provodi svake godine prema upitniku iz nacionalnog popisa. Anketira se oko jedan posto stanovništva.
U ukupnom gospodarstvu, 26 posto zaposlenih ima useljeničko podrijetlo. Iznadprosječno su zastupljeni u prodaji hrane (41 posto), njegovanju (31 posto) i metalnoj industriji (30 posto).
To su, ujedno, zanimanja s nedostatkom kvalificirane radne snage.
S druge strane, manje ljudi useljeničkog podrijetla radi u javnoj službi, uključujući obranu i socijalno osiguranje (10 posto), osiguranju (13 posto), financijskim uslugama (15 posto) te među odgojiteljima i nastavnicima (17 posto). dpa
