Njemački izvoznici su u prosincu dobili tračak nade jer su isporuke robe u inozemstvo porasle najviše od siječnja prošle godine.
Izvoz je u odnosu na studeni porastao za 2,1 posto, dosegnuvši 127 milijardi eura, prema Saveznom zavodu za statistiku.
Istovremeno, uvoz je pao za 3,3 posto, na 107,6 milijardi eura. Još u listopadu su izvoznici zabilježili značajan pad.
Dobre vijesti dolaze i iz industrijske proizvodnje, koja je u studenom neočekivano snažno porasla. Najveći rast njemačke tvrtke zabilježile su u izvozu prema zemljama izvan Europske unije.
Najviše robe ponovno je izvezeno u Sjedinjene Države, gdje su isporuke, nakon pada u listopadu, porasle za 14,5 posto, na 14 milijardi eura. “Ovaj značajan rast izvoza sigurno će biti trn u oku Donaldu Trumpu, s obzirom na to da želi značajno smanjiti američki trgovinski deficit prema najvažnijim trgovinskim partnerima”, rekao je Thomas Gitzel, glavni ekonomist banke VP.
Trump, koji 20. siječnja ulazi u Bijelu kuću, zaprijetio je visokim carinama na uvoz iz EU. Značajan rast izvoza zabilježen je i prema Kini, za 4,2 posto, i Velikoj Britaniji, gdje je porast iznosio 8,6 posto.
S druge strane, izvoz u EU opao je za 1,7 posto, na 67,8 milijardi eura. Kako je Njemačka ukupno više izvezla nego što je uvezla, trgovinski suficit je porastao na 19,7 milijardi eura. Međutim, njemački izvoznici već neko vrijeme se bore sa slabom potražnjom na svjetskim tržištima. Unatoč novembarskom porastu, izvoz je bio 3,5 posto manji u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine.
Tijekom prvih 11 mjeseci prošle godine izvoz je dostigao 1,43 bilijuna eura, što je pad od 1,4 posto u odnosu na isti period prošle godine. Udruženje za vanjsku trgovinu BGA tvrdi da je 2025. izgubljena godina.
“Trenutno stanje u veleprodaji i vanjskoj trgovini je zabrinjavajuće”, izjavio je predsjednik udruženja Dirk Jandura. U prosincu su očekivanja izvoznika splasnula, prema istraživanju instituta Ifo. “Njemačka privreda računa na pad međunarodne potražnje.”
Najveći problemi su u metalskoj industriji.
Nada usred krize dolazi iz industrije. U studenom je proizvodnja, nakon dva mjeseca u minusu, porasla za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Savezni zavod za statistiku bilježi značajan rast u proizvodnji energije te u proizvodnji aviona, brodova, vozova i vojnih vozila. Građevinska industrija također je zabilježila rast.
Ipak, unatoč posljednjem porastu, od 2018. godine bilježi se negativan trend, naveo je Gitzel. “Industrijska proizvodnja od tada je pala za skoro 20 posto.” Skeptičan je i Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING.
“Nedavni oporavak industrijske proizvodnje i izvoza jest dobrodošlo olakšanje, ali dolazi prekasno da bi spriječio još jedan kvartal stagnacije.” dpa
