U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održana je 37. tradicionalna konferencija za trgovce i proizvođače Magros 2025, pod krovnom temom “Nova pravila igre u maloprodaji”. Događaj je održan uz prigodno obilježavanje 50 godina neprekinutog izlaženja časopisa Suvremena trgovina, najdugovječnijeg specijaliziranog glasila za trgovinu u Hrvatskoj. Program je započeo kratkim filmom o razvoju hrvatske trgovine kroz pet desetljeća rada redakcije, a zatim i nizom uvodnih obraćanja visokih uzvanika te dodjelom zahvalnica zaslužnim pojedincima i institucijama.
Znakovita obljetnica struke i medija struke
Kako je podsjetio organizator, glasilo je 1976. pokrenuto pod nazivom Supermarket, a 1992. preimenovano u Suvremena trgovina. Osnivač je bio Tihomir Sertić, koji je časopis vodio gotovo tri desetljeća, a nasljeđe je nastavilo uredništvo pod vodstvom Srećka Sertića, direktora i glavnog urednika, uz dva velika redizajna (1996. i 2007.) te ulazak u digitalno doba kroz portal koji okuplja više od 46.000 korisnika u regiji. Tijekom pet desetljeća više od 7.500 autora pisalo je za časopis, a više od 10.000 sudionika pohađalo je stručne skupove, konferencije, panele i radionice koje redakcija organizira – od prvog skupa Mercurion (1976.) do konferencije Magros koja traje do danas i ostavila je „dubok trag“ u uređenju tržišta i percepciji trgovine.
Vrijednost se danas mjeri povjerenjem, iskustvom i odgovornošću
U pozdravnom govoru Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, naglasio je kako „trgovina kakvu smo poznavali više ne postoji“: vrijednost se „ne mjeri samo prodajom, nego povjerenjem, iskustvom i odgovornošću“. Dodao je da kupci traže transparentnost, brigu za okoliš i zajednicu te da brendovi moraju imati svrhu, a ne samo proizvode. „Pravila su brža, složenija i zahtjevnija – ali nikad nisu nudila više prilika,“ poručio je, pozvavši na dijalog svih karika lanca, od malih i velikih trgovaca, proizvođača i logistike do akademske zajednice i državne administracije.
Izaslanica Predsjednika RH otvorila konferenciju
Konferenciju je službeno otvorila mr.sc. Martina Ciglević, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i pomoćnica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju. U ime Predsjednika istaknula je da je trgovina, po udjelu u BDP-u, prihodima, dobiti i zaposlenosti, jedna od najvećih i najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva, te da su pred njom izazovi inflacije, manjka radne snage i povećanja produktivnosti. „Hrvatska treba snažnu i razvijenu trgovinu koja podupire domaću proizvodnju,“ poručila je, te proglasila Magros 2025 otvorenim.
Akademska i gospodarska zajednica: znanje, podaci i suradnja
U ime domaćina, prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da je „obrazovanje najvažnija industrija“ – bez sustavne izgradnje znanja nema ni digitalne transformacije trgovine, ni iskoraka koji od struke očekuju tržište i potrošači. Naglasio je važnost povezivanja sveučilišta s gospodarstvom i ministarstvima radi pripreme stručnjaka za budućnost.
U ime Hrvatske gospodarske komore obratila se Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, iznijevši svježe podatke iz istraživanja potrošačkih navika: prosječni kupac u Hrvatskoj u jednom mjesecu promijeni 4,58 prodavaonica, što upućuje na vrlo visoku konkurenciju i nisku lojalnost – stoga je operativna i uslužna izvrsnost trgovaca nužan preduvjet opstanka.
U ime Talijansko-hrvatske gospodarske komore publici se obratila Andrea Perkov, glavna direktorica, naglašavajući da su kružna ekonomija, održivost i post-digitalna transformacija zajednički izazovi koje je moguće ubrzati prekograničnom suradnjom talijanskog i hrvatskog gospodarstva.
U ime Hrvatske udruge poslodavaca govorila je Marijana Filipić, direktorica granskih udruga HUP-a, poručivši da nova pravila donose i nove prilike: učinkovitije korištenje resursa, veću održivost i konkurentnost – ali i sve složeniji regulatorni okvir koji traži stalnu suradnju institucija, poduzetnika i struke.
Robert Fućak, član Upravnog odbora Saveza udruga malih trgovca RH i predsjednik Udruge trgovaca „051“ Rijeka, posebno je pozdravio predstavnike institucija, akademske zajednice, politike, medija, kao i sve članove i suradnike koji svojim radom doprinose razvoju domaće trgovine.
„S nama su danas i oni koji su već ostavili dubok trag u struci, ali i nova generacija trgovaca — pred kojom je, uvjeren sam, svijetla budućnost“ – istaknuo je Fućak i nastavio: „Kažu da s poslovnih sastanaka svi sudionici odlaze barem malo nezadovoljni. No, ja želim da s ove konferencije odemo svi ispunjeni — pozitivnom energijom, inspirirani novim idejama i ponosni na ono što zajedno stvaramo. Želim svima uspješan rad, a organizatoru čestitam na obljetnici — uz iskrene želje za još mnogo uspješnih godina pred nama“.
Ministarstvo gospodarstva: zakon protiv greenwashinga i EU platforma za popravak
Branka Augustinović, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, najavila je izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača koje će jasno sankcionirati zavaravajuće i neistinito ekološko oglašavanje (greenwashing) te uvesti obvezu certificiranja oznaka održivosti. Podsjetila je i na europsku Platformu za popravak, koja bi od 2027. trebala olakšati potrošačima pronalazak kvalificiranih servisera, a serviserima omogućiti besplatno oglašavanje usluga. „Uspjeh kružne ekonomije u maloprodaji moguć je samo zajedničkim naporima – proizvođača, trgovaca, institucija i potrošača,“ zaključila je.
Svečana dodjela zahvalnica
U povodu jubileja uručene su zahvalnice Suvremene trgovine zaslužnim pojedincima, nekima na samom skupu, a nekima koji nisu bili u mogućnosti doći, će biti uručene kasnije. A dobitnici su: mr.sc. Branko Pavlović, Milan Vanđura, prof.dr.sc. Krešimir Buntak, prof.dr.sc. Dario Dunković, prof. Zrinka Kenđelić, prof. Darko Grgurić, Hrvoje Šimić, Zlatica Štulić, Tomislav Stantić, Marijana Filipić, Andrea Perkov, Mirko Mrakužić, Martin Evačić, Mirko Budimir, Bernarda Cecelja, Ana Knežević, Petar Šimić, Ivona Bačelić Grgić, Sanja Smoljak Katić, Milica Rakuša Martulaš, prof.dr.sc. Marijana Ivanov, Maja Bogović, prof.dr.sc. Ljubo Jurčić, Vjeran Vrbanec, dr.sc. Rajko Bujković, Ivan Ćibarić, Dubravka Liebl, Josip Zaher, prof.dr.sc. Aleksandar Erceg, Željko Jelić, dr.sc. Dragan Kovačević, Boris Vukelić, Mijo Šimić, prof.dr.sc. Siniša Zarić, Ivan Katavić, Irena Weber, prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek, prof.dr.sc. Zdenko Segetlija, Ivana Kolar i Ante Gavranović.
Struka, održivost i nove generacije u fokusu
Nakon svečanog otvaranja i pozdravnih govora, drugi dio tradicionalne konferencije Magros 2025 u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu donio je niz stručnih izlaganja pod zajedničkim motom „Nova pravila igre u maloprodaji”. U fokusu su bile teme makroekonomskih trendova u trgovini, održivih praksi i kružnog gospodarstva, te promjena na tržištu rada koje dolaze s novim generacijama zaposlenika.
Makroekonomski pogled na trgovinu: jučer, danas i sutra
Prvo pozvano predavanje održala je prof.dr.sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod naslovom „Trgovina – jučer, danas, sutra“. Kao makroekonomistica, prof. Ivanov ponudila je sveobuhvatan pregled pozicije trgovine u hrvatskom gospodarstvu kroz povijesne, strukturne i razvojne pokazatelje.
Prema njezinim podacima, sektor trgovine, smještaja, ugostiteljstva, prijevoza i skladištenja zajedno čini 24,1% bruto dodane vrijednosti Hrvatske (BDV) – što je povećanje u odnosu na 22,3% iz 1995. godine. Istaknula je da je trgovina jedan od najstabilnijih sektora, uz izraženu otpornost i blagi trend rasta, ali i visoku osjetljivost na razdoblja recesije.
Posebno je naglasila da trgovina raste brže od gospodarstva u prosjeku – 1,9 puta u razdoblju 2016.–2024., dok je ukupno gospodarstvo raslo 1,5 puta. „Trgovina je ogledalo gospodarstva – sve što se događa u ekonomiji, odražava se u trgovini“, istaknula je prof. Ivanov.
Govoreći o aktualnim izazovima, upozorila je na pad realnog prometa hranom i pićem te na nastavak inflacijskih pritisaka, osobito u kategoriji hrane. „Nominalni rast prihoda nije stvarni rast – rast cijena prikriva pad volumena prodaje“, rekla je.
Zaključila je da Hrvatska ulazi u fazu usporavanja rasta osobne potrošnje i realnih plaća, dok su potrošačka očekivanja sve pesimističnija. „Inflacija je postala strukturna, a trgovina je prva na udaru percepcije. Kupci vide cijene, ne lanac koji im prethodi“, dodala je profesorica Ivanov.
Prof.dr.sc. Dario Dunković: Kružna ekonomija i održiva maloprodaja
Sljedeće predavanje održao je prof.dr.sc. Dario Dunković, također s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu „Napredak održivih praksi i kružne ekonomije u hrvatskoj maloprodaji”.
Profesor Dunković je pojasnio da je kružno gospodarstvo „operativni model“ kojim se ostvaruje održivost: „cilj je da proizvodni ciklus nema otpadni materijal, da se materijali vraćaju u uporabu i da se krug stalno zatvara“.
Govorio je o sedam ključnih praksi zelene maloprodaje:
1. ponuda ekološki prihvatljivih proizvoda,
2. energetska učinkovitost trgovina,
3. smanjenje otpada i ambalaže,
4. održivi opskrbni lanci,
5. komunikacija i edukacija potrošača,
6. digitalna putovnica proizvoda,
7. lokalizacija izvora i logistike.
Podsjetio je da 98% emisija stakleničkih plinova (tzv. scope 3) ne nastaje u trgovinama, već u opskrbnim lancima – od dobavljača i transporta do odlaganja otpada. „Maloprodaja sama ne može značajno smanjiti emisije – mora utjecati na svoje dobavljače“, upozorio je Dunković.
Posebnu je pažnju posvetio problemu greenwashinga, odnosno zavaravajućeg ekološkog oglašavanja, te naglasio da trgovci moraju biti oprezni s oznakama i pakiranjima proizvoda. Kao primjer dobre prakse naveo je uvođenje digitalne putovnice proizvoda i sustava refil stanica za punjenje ambalaže, što su već implementirali brojni europski lanci.
„Sto godina nakon Mije Mirkovića još uvijek tražimo rješenje za ambalažu“, rekao je profesor uz osmijeh, zaključujući da je najveći prostor za napredak u proizvodnji materijala, lokalizaciji lanaca i transparentnom informiranju potrošača.
Mladi o budućnosti rada: od stvarnih do virtualnih migracija
Treće izlaganje održala je nasl.doc.dr.sc. Maja Vizjak, znanstveni suradnik Instituta za istraživanje migracija, s temom: Stavovi studenata/ica u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada, projekta „Od stvarnih do virtualnih migracija“.
Predstavila je rezultate istraživanja provedenog među 900 studenata u Hrvatskoj, kojim se ispituju njihova očekivanja i spremnost na nove oblike rada u digitalnom dobu.
„Prvi put u povijesti migracije idu u suprotnom smjeru – digitalizacija omogućava rad iz Hrvatske za svijet“, naglasila je Vizjak. Većina ispitanih studenata otvorena je za digitalno nomadstvo i rad na daljinu, ali i dalje preferira hibridni model – dva do tri dana rada od kuće i ostatak u uredu.
U istraživanju su studenti istaknuli plaću i stabilnost kao glavne motivatore pri odabiru poslodavca, dok su glavne prednosti rada na daljinu smanjen stres i troškovi putovanja. Međutim, upozorili su i na manjak socijalnih kontakata i osjećaj izoliranosti.
Zanimljivo, čak 85% ispitanika smatra da se u hrvatskim tvrtkama još uvijek nedovoljno primjenjuju digitalni oblici rada, a istodobno se vidi povjerenje u sustav i želja da poslodavci organiziraju dodatne edukacije.
„Rad u doba ekrana više nije budućnost – to je sadašnjost koju živimo“, poručila je Vizjak u zaključku, dodajući da će budućnost tržišta rada ovisiti o vještinama, agilnosti i prilagodljivosti novih generacija.
Održiva trgovina između profita, propisa i stvarnosti
U nastavku su slijedila tri uvodna izlaganja i panel diskusiju pod naslovom „Transformacija hrvatske maloprodaje kroz održivost i kružnu ekonomiju“. Govornici su s različitih pozicija – od konzultanata i direktora do bankara i regulatora – ponudili pogled na trenutno stanje trgovine u Hrvatskoj, izazove s kojima se suočavaju trgovci i distributeri, te ulogu financijskog i zakonodavnog sustava u zelenoj tranziciji.
Trgovina hrane u Hrvatskoj – rast, koncentracija i umjetna inteligencija
Konferencijski dio otvorio je Drago Munjiza, EIM Adriatic Zagreb, dugogodišnji menadžer i konzultant u sektoru maloprodaje, s predavanjem „Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj“.
Munjiza je ponudio analitički i investitorski pogled na šest najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj koji zajedno ostvaruju 92,5% tržišnog udjela u trgovini hranom. Kako je istaknuo, tržište je u posljednjih sedam godina zabilježilo impresivan rast od više od 1,7 milijardi eura, uz stabilnu strukturu vodećih igrača.
„Rast je rezultat kombinacije akvizicija, inflacije, povećanja plaća i otvaranja novih prodajnih mjesta,“ naglasio je Munjiza. Izdvojio je primjer Schwarz grupe (Lidl i Kaufland), koja s oko 5.000 zaposlenika ostvaruje dvije milijarde eura prihoda, dok Konzum s dvostruko više zaposlenih postiže sličan prihod – ilustrirajući razliku u produktivnosti.
Munjiza je podsjetio da je 2018. bila prva godina nakon izvanredne uprave Agrokora, kada je Konzum izgubio investicijski potencijal, no danas se, zahvaljujući refinanciranju Fortenova grupe, ponovno vraća u fazu ulaganja i modernizacije.
Posebno se osvrnuo na profitabilnost domaćih lanaca, istaknuvši da su hrvatski trgovci po operativnoj dobiti iznad europskog prosjeka te uspješniji i od slovenskih konkurenata, čiji vodeći trgovački lanac Mercator posluje s nižim maržama zbog izraženog „downtradinga“.
Munjiza je upozorio i na izazove radne snage, inflaciju i cijenu kapitala, ali i na prilike koje donose nove tehnologije. „Umjetna inteligencija već pomaže pri odabiru lokacija novih trgovina, analizi kampanja i personalizaciji oglašavanja“, rekao je, istaknuvši da su digitalne inovacije postale sastavni dio tržišne utakmice.
Zaključno je poručio da je hrvatska trgovina „prošla koronu, inflaciju i poremećaje lanaca opskrbe“, te da su „trgovci odradili fenomenalan posao – od očuvanja opskrbe do ulaganja u održivost“.
Klimatske promjene – ekonomski i poslovni izazov stoljeća
Drugo izlaganje održala je Marija Pujo Tadić, predsjednica Uprave Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), s temom „Utjecaj klimatskih promjena na gospodarstvo”.
Pujo Tadić podsjetila je da klimatske promjene „više nisu samo ekološki, nego i ozbiljan ekonomski problem“ koji utječe na sve sektore gospodarstva – od poljoprivrede i energetike do osiguranja i trgovine.
„Klimatske promjene utječu na prinose, cijene, opskrbne lance, radnu produktivnost i zdravlje stanovništva“, upozorila je, naglasivši da će prilagodba i otpornost gospodarstva biti ključni faktori budućeg razvoja.
Istaknula je da Hrvatska već osjeća posljedice klimatskih ekstrema, ali i da postoji „ogroman potencijal za razvoj kroz zelenu ekonomiju“.
„Naš institut već 15 godina surađuje s državnim institucijama u izradi propisa, strategija i edukacija o ESG standardima“, rekla je Pujo Tadić, podsjetivši da su klimatske carine EU-a (CBAM) već postale realnost te da će hrvatske kompanije morati dokazivati klimatsku otpornost.
„Samo dobro educiran menadžment može provesti zelenu tranziciju – nitko osim uprava kompanija ne može ih dovesti do karbon-neutralnog statusa“, poručila je.
Bankarski pogon zelene tranzicije
Treći govornik bio je Marin Goleš, izvršni direktor Privredne banke Zagreb (PBZ) za korporativne klijente i multinacionalne projekte. U kratkom izlaganju predstavio je bankarsku perspektivu održivog financiranja.
PBZ, kao članica Intesa Sanpaolo Grupe, aktivno sudjeluje u financiranju projekata kružne i zelene ekonomije, u skladu s inicijativama Ellen MacArthur Foundation. „Na razini Grupe osigurano je 8 milijardi eura za financiranje projekata zelene tranzicije,“ istaknuo je Goleš.
Objasnio je da su „zeleni“ i „cirkularni“ krediti sve zastupljeniji u portfelju PBZ-a – s udjelom koji je u 2023. iznosio 10%, a već u 2024. 37% svih novih plasmana. „Klijenti koji su strateški usmjereni na održivost pokazuju niži rizik i bolju profitabilnost – zato imaju povoljnije uvjete financiranja,“ pojasnio je.
Kao konkretne primjere naveo je trgovce koji su se obvezali smanjiti udio plastike, povećati broj solarnih sustava u logističkim centrima te koristiti 90% energije iz obnovljivih izvora.
„Banke nisu samo financijeri – one su partneri u tranziciji,“ zaključio je Goleš.
Hrvatska maloprodaja između realnosti i očekivanja
Panel-diskusiju, pod naslovom „Transformacija hrvatske maloprodaje kroz održivost i kružnu ekonomiju“, moderirao je Drago Munjiza, a sudjelovali su: Mirko Mrakužić, direktor dm Hrvatska; Paula Ostojić, Orbico, ESG expert; Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine HUP-a; Sanja Smoljak Katić, samostalna savjetnica u Sektoru trgovine HGK; Hrvoje Šimić, direktor Tekstilprometa; Robert Fućak, član Upravnog odbora Saveza udruga malih trgovca RH i predsjednik Udruge trgovaca „051“ Rijeka i Mirko Budimir, direktor Delfina, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a (predstavnik malih trgovaca).
Mirko Mrakužić: Održivi rast kroz iskustvo kupca
Mrakužić je istaknuo da je dm godinama predvodnik u održivosti – od uklanjanja mikropastike još 2014. do uvođenja refil stanica i izbacivanja jednokratnih vrećica. „Naš zadatak je oplemeniti potrebe kupaca, ali put edukacije je dug“, rekao je, naglasivši da se održivost ne smije promatrati bez ekonomskog konteksta.
Paula Ostojić: ESG u praksi – dug put promjene mentaliteta
Predstavnica Orbica objasnila je da održivost nije samo regulatorni okvir, već novi poslovni model. „Mi kao distributer ne možemo sami provesti promjene – potrebna je suradnja svih u lancu vrijednosti,“ rekla je, dodajući da Orbico posebno ulaže u edukaciju zaposlenika i razvoj kulture održivosti.
Martin Evačić: Mali formati su srce hrvatske trgovine
Evačić je istaknuo da Hrvatska zapravo „više nema pravog diskontera“, jer se Lidl prilagodio domaćim cijenama. Upozorio je na ugroženost malih trgovina i potrebu za boljom logističkom podrškom. „Bez malih formata, Hrvatska bi ostala bez opskrbe u ruralnim područjima“, rekao je.
Sanja Smoljak Katić: Trgovina se suočava s krizom radne snage
Predstavnica HGK-a podsjetila je da u trgovini radi više od 220.000 ljudi, od kojih 55% čine žene. „Trgovina je radno intenzivan sektor i suočava se s ozbiljnim nedostatkom radnika,“ rekla je, navodeći da se broj stranih radnika u sektoru u 2025. popeo na više od 6.200.
Hrvoje Šimić: Održivi brendovi propadaju – tržište nije spremno
Direktor Tekstilprometa donio je pogled modne industrije, naglašavajući da održivost u praksi nailazi na otpor tržišta. „Održivi brendovi propadaju jer ih potrošači ne žele platiti. To nije pitanje volje, nego mogućnosti,“ rekao je, podsjetivši da Zagreb i dalje trpi posljedice potresa, što dodatno otežava poslovanje.
Robert Fućak: Radna snaga – gorući problem malih trgovaca
Predstavnik malih trgovaca iz Rijeke istaknuo je da su manjak radnika i ograničenja rada nedjeljom glavni problemi sektora. „U trgovini je teško integrirati strane radnike – razlike u jeziku, kulturi i navikama su velike“, rekao je, dodajući da su trgovci „često nepravedno označeni kao krivci za inflaciju“.
Mirko Budimir: Mali trgovci su dokaz otpornosti hrvatskog tržišta
Direktor Delfina i dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a zaključio je panel optimističnom porukom: „O malim trgovcima se govori desetljećima kao o izumirućoj vrsti, ali oni su i dalje tu.“
Budimir je istaknuo da mali formati bilježe rast od oko 12%, jer potrošači sve više cijene blizinu i dostupnost. Upozorio je, međutim, da održivost mora početi ekonomskom održivošću – „tek kad se mogu platiti obveze, možemo ulagati u ekologiju“.
Zaključak je panela da je održiva trgovina kao društveni kompromis. Ukazalo se na složenu stvarnost hrvatske trgovine – spoj ekonomskih ograničenja, regulatornih pritisaka i stvarnih pokušaja promjene, a moderator Munjiza završno je rekao: „Trgovina je prošla sve krize i ostala stup gospodarstva. Ako želimo održivost, moramo omogućiti da poslovanje bude – održivo.“
Održiva moda, čista energija i kružno gospodarstvo: Hrvatska kao primjer dobre prakse na međunarodnoj sceni
Slijedila je tema održivosti u praksi, a na pozornici su se predstavili ljudi koji spajaju modu, znanost, ribarstvo i tehnologiju u jedinstvenim projektima koji pokazuju kako Hrvatska može biti uzor u zelenoj tranziciji.
Moda koja spašava planet
Kristina Burja, Osnivačica i direktorica Krie Designa, suosnivačica pokreta Krie x Provir te suosnivačica UNWASTED FORUMA – inače hrvatska modna dizajnerica i dugogodišnja sudionica međunarodnog projekta Green Fashion Week pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, predstavila je svoj desetogodišnji rad na održivoj transformaciji tekstilne industrije.
„Prije deset godina htjeli smo probuditi svijest o šteti koju činimo vlastitom staništu“, rekla je Burja. „Tekstilna industrija danas je drugi najveći zagađivač planeta, ali promjena počinje od nas – potrošača.”
Burja je istaknula da su nekadašnje potrošačke navike bile racionalnije i dugotrajnije: „Naše bake nisu imale fast fashion – imale su kvalitetu i mjeru, a planet nije bio ugrožen.”
Predstavila je i Creeproveer projekt, inovativnu suradnju između ribarstva i modne industrije, u kojem se odbačene ribarske mreže iz Jadranskog mora pretvaraju u luksuzne modne komade. Projekt je prerastao u pokret koji je već omogućio uklanjanje više od 90 tona mreža iz mora i obale, čime se dokazalo da moda može biti pokretač društvene i ekološke promjene.
Unvested Forum: Hrvatska na globalnoj mapi održivih inovacija
Burja je predstavila Unvested Forum, međunarodnu platformu koja povezuje znanost, gospodarstvo, umjetnost i institucije u traženju konkretnih rješenja za održivu budućnost.
„Forum nije još jedna konferencija na kojoj puno pričamo, a malo djelujemo – on je prostor u kojem se odmah djeluje“, istaknula je Burja.
Predstavljene su ključne inovacije: Projekt Ecomed zaklade Crnogorskog princa Nikole Petrovića Njegoša s vozilom na komprimirani zrak, bez emisija, te Marinix projekt dr. Staše Puškarića, biotehnološko rješenje koje pomoću mikroorganizama iz mora apsorbira CO₂. Istraživanja su već započela na Mljetu, a uskoro slijede i na Antarktici uz podršku Kraljevine Norveške.
Burja je naglasila da su hrvatska rješenja prepoznata i u svijetu: „Ono što smo predstavili u Hrvatskoj ocijenjeno je iznimnim i izvan naših granica.“
Nuklearna energija bez predrasuda
Veliku pažnju izazvao je Oppenheimer projekt, koji vodi Charles Oppenheimer, unuk slavnog fizičara Roberta Oppenheimera. „Unvested je prva modna revija s okruglim stolom o nuklearnoj energiji na kojoj sam sudjelovao – i jedna od najproduktivnijih konferencija o energiji ikada“, rekao je.
U raspravi su sudjelovali stručnjaci IAEA te hrvatski znanstvenici poput Duška Čorka iz Ineteka, koji je istaknuo da Hrvatska već ima tri certificirane lokacije za izgradnju nuklearne elektrane.
Burja je poručila da je cilj foruma bio otvoriti dijalog o predrasudama prema nuklearnoj energiji i istaknuti njezin potencijal kao čiste i sigurne energije budućnosti.
Održivi turizam kao nacionalni ponos
Predstavljeno je novo hrvatsko zakonodavstvo o održivom turizmu, koje je izradila dr.sc. Nikolina Brnjac, bivša ministrica turizma, danas zastupnica u Europskom parlamentu.
Hrvatska je prva europska zemlja s regulatornim okvirom za održivi turizam, a Zakon o održivom turizmu proglašen je najboljim na svijetu.
„Taj zakon štiti građane, resurse i prirodu te povezuje sve aspekte održivosti – od čiste energije i ribarstva do održive mode“, rekla je Burja.
Kreativna industrija i inovacije u tekstilu
Na Green Fashion Weeku u Hrvatskoj Burja je predstavila inovaciju „Sabant Beer & Jeans Skin“ – biljno vlakno iz ostataka destilacije alkohola koje imitira kožu.
„Možete doslovno nositi jaknu od džina ili hlače od pive. To je primjer kako se otpad pretvara u vrijednost“, rekla je Burja.
Od ribara do čuvara mora
Božidar Blaslov, osnivač projekta „Provir“ i suosnivač inicijative Krie x Provir iz Kalija na Ugljanu, četvrta generacija ribara i suinicijator projekta Creeproveer, ispričao je kako su iz mora izvukli dvije tone dotrajalih mreža i počeli ih reciklirati u ekonil vlakno u Sloveniji.
Projekt je prerastao u zajedničku inicijativu ribara diljem Jadrana. „Danas nam se javljaju kolege iz cijele Hrvatske – to je promjena svijesti“, rekao je Blaslov.
Plan je u suradnji s domaćom industrijom izrađivati nove mreže od regeneriranih vlakana, čime se zatvara ciklus održivosti. „Naša mreža jest skuplja, ali ako želimo održivu budućnost, moramo biti spremni platiti pravu cijenu – i za ribu i za odjeću“, zaključio je Blaslov.
Tehnologija koja pretvara otpad u energiju
Predstavnik industrije, Filip Stojmenović, direktor tvrtke DOK-ING Energo, govorio je o tehnologiji uplinjavanja otpada koja pretvara nereciklabilne organske materijale u energiju.
„Naša tehnologija ne samo da smanjuje volumen otpada do 90%, već i proizvodi plin bogat vodikom – gorivom budućnosti“, objasnio je Stojmenović.
Tvrtka DOK-ING, poznata po robotiziranim strojevima za razminiranje, razvila je nove sustave za energetsku transformaciju otpada i smanjenje emisija CO₂, a njihova rješenja već se primjenjuju diljem Europe.
Održiva budućnost traži sinergiju gospodarstva, društva i države
Tema završnog panela bila je održivost – povratak temeljnom pitanju kako je razumjeti i primijeniti u proizvodnji i uslugama. Sudionici su dolazili iz različitih sektora – proizvodnje, uslužnih djelatnosti, sindikata i udruga – upravo zato što održivost obuhvaća mnogo širi kontekst od same ekologije.
„Često zaboravljamo da održivost ima tri ključne domene: ekonomsku, ekološku i sociološku. Ekonomska je temeljna, bez nje se ništa ne može pokrenuti. Ekološka je očita, a sociološka – društvena – jednako je važna jer se odnosi na ljude, zajednice i kvalitetu života“, istaknuto je na početku rasprave.
Panel je bio strukturiran oko triju tema: razumijevanja održivosti, prioritizacije njezinih dimenzija i načina njihove primjene u svakodnevnom poslovanju.
Moderator prof.dr.sc. Krešimir Buntak je postavio ključno pitanje: „Iz vaše perspektive – kako definirate i rangirate te tri dimenzije održivosti u svom svakodnevnom radu? Kako ih ugrađujete u procese upravljanja i poslovnog odlučivanja?“
Papirna industrija pred izazovima: između održivosti, tržišta i radne snage
Zlatko Canjuga, General Manager C pakiranja, kao predstavnik industrije ambalaže istaknuo je kako je papirni sektor, unatoč predanosti održivosti i ESG standardima, suočen s teškim izazovima.
„Naša je industrija usmjerena na održivost – koristimo certificirane materijale, ekološka ljepila i boje – no unatoč tome, papirna industrija u Europi trenutno prolazi kroz stagnaciju i gubitke. Godina 2025. izuzetno je zahtjevna, a uzroci su prvenstveno političke naravi i višak kapaciteta“, rekao je.
Dodao je da se europsko tržište nalazi u paradoksu – dok EU zagovara smanjenje plastike, količina plastične ambalaže na tržištu zapravo raste. „Europska unija često mora popuštati pritiscima globalnih sila poput SAD-a, Kine i Indije, što stvara nesrazmjer između deklariranih ciljeva i stvarne prakse,“ naglasio je Canjuga.
Govoreći o društvenoj dimenziji održivosti, upozorio je na manjak stručne radne snage u Hrvatskoj: „Moramo realno sagledati vlastite kapacitete. Uvoz radnika s dalekih tržišta ne rješava problem – Hrvatska mora razvijati industriju u skladu s onim što ima. Nedostatak kvalificiranih domaćih radnika dugoročno ugrožava proizvodnju.“
Osvrnuo se i na problem prekomjerne regulative i nedostatka analitičkog pristupa u donošenju odluka: „Primjer su plastične i papirnate vrećice. Uveden je porez na plastiku, pa i na pergamin, iako Europa nema dovoljne kapacitete za njegovu proizvodnju. Takve odluke bez analiza samo dodatno opterećuju proizvođače.“
Zaključio je kako industrija podržava ciljeve održivosti, ali očekuje više razumijevanja i usklađivanja propisa s realnim mogućnostima sektora.
Trgovina kao poveznica održivosti
Nastavak rasprave donio je pogled iz perspektive trgovine. Marko Kelečić, voditelj izvrsnosti prodaje Metro Hrvatska, istaknuo je da su ekonomska, ekološka i društvena dimenzija održivosti međusobno nerazdvojne: „Ekonomska stabilnost omogućuje ulaganje u zelene i društveno odgovorne inicijative, ekološka nas usmjerava na smanjenje utjecaja na okoliš, a društvena dimenzija potiče brigu za zajednicu.“
Metro, koji posluje u 33 zemlje svijeta, postavio je ambiciozne ciljeve: do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 30%, a do 2050. postati klimatski neovisan.
„Izazov je uskladiti kratkoročne ekonomske ciljeve s dugoročnim ciljevima održivosti. No to je jedini put prema odgovornom poslovanju i održivoj budućnosti“, zaključio je Kelečić.
Logistika kao ogledalo održivosti: ekonomija, ekologija i društvena odgovornost
Predsjednik Uprave Primacošpeda i predsjednik Udruge za logistiku, Petar Šimić, otvorio je svoje izlaganje osvrtom na višedimenzionalnost logistike, koja, kako kaže, „nije samo prijevoz od točke A do točke B, nego složen sustav koji povezuje industriju, tehnologiju i društvo“.
Govoreći o ekonomskoj održivosti, Šimić je naglasio da je stabilnost temelj dugoročnog poslovanja: „Primaco postoji već 35 godina. Naš cilj je zadržati omjer duga i kapitala u ravnoteži, održavati financijsku disciplinu i uvijek biti spremni iskoristiti prilike na tržištu, ali i preživjeti krize.“
Tvrtka ostaje neovisna, bez potpore velikih grupacija, što, kaže, „znači više rizika, ali i veću slobodu i hrabrost u poslovnim odlukama“.
Kao primjer strateškog razvoja, Šimić je naveo akviziciju konkurentske tvrtke specijalizirane za istočna tržišta, s ciljem širenja i učenja iz uspješnijih praksi: „Učimo od boljih — i to je dio održivosti. Ne ići ‘all in’, nego promišljeno graditi dugoročnu stabilnost.“
Ekološka održivost: između propisa i tehnologije
Šimić je istaknuo kako logistika često nepravedno nosi etiketu zagađivača: „Od svih oblika prijevoza, brodski je najekološkiji, dok je zračni – iako luksuzan – zapravo najveći zagađivač. Mi pokrivamo sve oblike transporta i strogo se držimo europskih ekoloških propisa.“
Dodao je da mnogi globalni klijenti, poput Pfizera, Teve i Nestléa, već nameću visoke ESG standarde i dobavljačima. „Mi ne izmišljamo nova pravila, ali ih dosljedno poštujemo“, kazao je Šimić.
Tvrtka je dodatno napredovala zahvaljujući vlastitom IT rješenju Smartivo, koje razvija softver za satelitsko praćenje i upravljanje voznim parkom: „Zahvaljujući preciznom praćenju potrošnje i kilometraže, postižemo troškovnu i ekološku učinkovitost. To je naša stvarna zelena praksa.“
Društvena dimenzija: Zaklada Dobro djelo
U području društvene održivosti, Primacošped djeluje kroz zakladu Dobro djelo – Primaco Angelo Šimić, osnovanu u čast osnivača tvrtke.
„Zaklada djeluje kroz 18 poslovnica – svaka ima vlastiti donatorski odbor i samostalno odlučuje kome će pomoći. Svaki zaposlenik ima 150 eura godišnje koje može donirati“, objasnio je Šimić.
Na taj način tvrtka godišnje donira oko 38 tisuća eura, a zaposlenici osobno sudjeluju u volonterskim aktivnostima.
„Ne želimo da donacija bude samo uplata. Naši ljudi volontiraju, pomažu u pučkim kuhinjama, dječjim klubovima i lokalnim zajednicama. To je ono što daje smisao poslu.“
Šimić je zaključio apelom da se i druge tvrtke ugledaju na takav decentralizirani model pomaganja: „Ljudi žele pomagati, ali često ne znaju kako. Dajte im priliku – i vidjet ćete koliko dobra se može pokrenuti.“
Radnici u središtu održivosti: pravo na sigurnost, edukaciju i ravnotežu života
Predsjednica Sindikalne trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić, istaknula je važnost da se u raspravama o održivosti konačno govori i o – radnicima.
„Radnici su temelj društvene dimenzije održivosti. Oni žele sigurno, kvalitetno radno mjesto, žele biti uključeni u procese promjena i imati priliku sudjelovati u inovacijama koje dolaze“, naglasila je.
Štulić je pojasnila da su radnici spremni prihvatiti nove tehnologije – pod uvjetom da ih poslodavci pravodobno informiraju i osiguraju edukaciju u okviru radnog vremena i na svoj trošak.
„Naša istraživanja pokazuju da mlađi i obrazovaniji radnici lakše prihvaćaju inovacije, ali i da osjećaju određeni stres i strah – osobito da će digitalizacija ugroziti njihovo slobodno vrijeme te omogućiti poslodavcima da ih kontaktiraju i izvan radnog vremena“, upozorila je.
Smatra da je pravo na odvojenost privatnog i poslovnog života jedno od ključnih pitanja modernog radnog okruženja: „Ljudi žele da se poštuje granica između posla i privatnog života. To je dio dostojanstva rada i održivosti društva.“
Kao primjer dobre prakse navela je uvođenje digitalnih oznaka cijena u velikim trgovačkim sustavima: „Radnici su to odlično prihvatili jer im je olakšalo posao – više ne moraju ručno mijenjati cijene, pa se mogu posvetiti onome što je suština trgovine: kupcima, dobavljačima i prezentaciji robe.“
Štulić je zaključila da ulaganje u edukaciju i digitalnu prilagodbu ne samo da povećava učinkovitost, nego i podiže zadovoljstvo radnika, što je – kako je naglasila – „najbolja potvrda da održivost nije samo ekološko, nego i ljudsko pitanje“.
Ekonomska stvarnost određuje ekološku svijest potrošača
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, istaknula je da je ekološko ponašanje potrošača izravno uvjetovano njihovom ekonomskom situacijom.
„Onoliko koliko ljudi imaju prihoda, toliko mogu biti i ekološki osviješteni. Većina bi željela kupovati ekološku hranu, proizvode i uređaje više energetske klase, ali to si jednostavno ne mogu priuštiti“, naglasila je Knežević.
Govoreći o praksi velikih trgovačkih lanaca, iznijela je konkretan primjer s konferencije na temu održivog potrošača.
„Postavila sam pitanje o vrećicama za kruh koje su od papira, ali imaju plastični ‘prozor’. Većina potrošača ne odvaja te materijale jer ni ne zna kamo s njima. Kad sam pitala tko to kod kuće odvaja, u dvorani od 200 ljudi ruke su digla samo trojica. To jasno pokazuje da je problem u sustavu – trgovina i proizvođači nametnuli su proizvod, a sav teret zbrinjavanja prebačen je na potrošača“, rekla je.
Knežević je dodala da sustav gospodarenja otpadom i dalje ne funkcionira dosljedno: „Ljudi nam se javljaju jer trgovine ne primaju staklenu ambalažu, ili male elektroničke uređaje koje su prema zakonu dužne preuzeti. Uvijek postoje ‘šumovi na vezama’ – a odgovornost se na kraju svali na građane.“
Upozorila je i na rastući jaz između edukacije i stvarnosti: „Mi kao udruga stalno provodimo edukacije o odvajanju otpada, ali ljudi s pravom pitaju – zašto se truditi ako na kraju sve završi na istom mjestu? I to je realnost koju ne smijemo ignorirati.“
Kao ilustraciju šireg problema potrošačke odgovornosti, Knežević je spomenula i primjere neetične proizvodnje: „Poznato je da mnogi lanac jeftine robe, poput Pepca, Tedija ili NKD-a, nude proizvode nastale dječjim ili potplaćenim radom. Kad bi naši potrošači mogli birati, sigurna sam da bi radije kupili majicu od 20 eura nego onu od 2, ali nažalost, njihova ekonomska situacija to ne dopušta.“
Zaključila je da se održivost ne može graditi samo na apelima prema potrošačima: „Svi smo potrošači, ali ne možemo biti jedini odgovorni. Potrebna je jasna, provediva politika i sustavna podrška kako bi održivost postala stvarna, a ne samo deklarativna.“
„Dobar san za zdrav život“ – primjer održivosti u praksi
Direktorica i vlasnica tvrtke Bernarda, Bernarda Cecelja, istaknula je kako je održivost moguća samo ako se povežu svi sektori – proizvodnja, trgovina i usluge – te ako među njima postoji međusobno razumijevanje.
„Svaki sektor ima svoje izazove, ali moramo više slušati jedni druge, posebno proizvođače. Ja sam danas i proizvođač, i trgovac, i pružatelj usluga, i u svakom segmentu održivost ima svoje lice“, naglasila je Cecelja.
Zdrav proizvod iz zdravog sustava
Tvrtka Bernarda posluje već 27 godina, a od samih početaka temelji se na ekološki prihvatljivoj proizvodnji. „Koristimo certificirane materijale bez štetnih sastojaka – primjerice spužve bez formaldehida i prirodno tretirane tkanine. Surađujemo s Tekstilno-tehnološkim i Šumarskim fakultetom u Zagrebu, kao i s liječnicima, kako bismo razvijali proizvode koji su sigurni za zdravlje“, objasnila je.
Na proizvode, poput madraca i kreveta, koji dolaze u izravan kontakt s ljudskim tijelom, primjenjuju se najviši standardi testiranja. „Naš slogan ‘Dobar san za zdrav život’ nije samo poruka – to je naša poslovna filozofija“, rekla je Cecelja.
Inovacije i otpornost kroz krize
Govoreći o poslovnim izazovima, posebno u vrijeme pandemije, Cecelja je istaknula da je tvrtka zadržala svih 240 zaposlenih i nastavila s ulaganjima zahvaljujući vlastitim inovacijama.
„Nikada nismo dopustili da inovacija ostane u ladici. Svaku smo implementirali u proizvodnju – od opremanja hotela i nautike do medicinskih i dječjih proizvoda. Kad negdje tržište stane, na drugom se otvori prilika“, kazala je.
Bernarda je prepoznata na europskoj i svjetskoj razini, s brojnim zlatnim medaljama za inovacije. Upravo su te inovacije omogućile da tvrtka ostane neovisna i stabilna.
Ekologija i ekonomija – održivi krug
Tvrtka već godinama posluje u zatvorenom ekološkom krugu proizvodnje. „Još 2014. uveli smo grijanje na biomasu koristeći vlastiti drvni otpad, a od 2017. koristimo i solarne panele. Time ne samo da štedimo energiju, nego stvaramo uštede koje ulažemo u nove tehnologije i edukaciju zaposlenika“, istaknula je Cecelja.
Izazov budućnosti – stručna radna snaga
Kao najveći izazov istaknula je nedostatak kvalificiranih kadrova u tekstilnoj i drvnoj industriji. „Djeca danas ne žele učiti za stolare, tapetare ili krojače jer se te struke smatraju slabo plaćenima. Zato mi ulažemo u vlastite mentore i stipendije za mlade kako bismo im omogućili praktično učenje i stjecanje vještina. To je ulaganje u budućnost“, poručila je.
Cecelja je zaključila da održivost nije samo ekološka, nego i ljudska i društvena obveza: „Održivost znači stvarati vrijednost – za prirodu, zajednicu i čovjeka. Mi to u Bernardi živimo svakim danom.“
Održiva budućnost traži suradnju, znanje i odgovorno upravljanje
Završnu riječ konferencije dao je prof.dr.sc. Krešimir Buntak koji je istaknuo ključne poruke skupa. „Često se pozivamo na zakonske okvire Europske unije i Republike Hrvatske, ali pri njihovom donošenju izostaje prava konzultacija sa svim dionicima. Dokumente se često šalje u petak poslijepodne, a traži očitovanje do ponedjeljka ujutro – to nije dijalog, to je forma“, poručio je Buntak.
Naglasio je da je ključ integrirane održivosti suradnja svih aktera u lancu vrijednosti, kako bi se uravnotežili ekonomski, ekološki i društveni aspekti te stvorila stvarna dodana vrijednost.
„Ne smijemo favorizirati samo ekološku dimenziju – to vodi do ozbiljnih poremećaja, osobito u gospodarstvu. Održivi razvoj traži optimizaciju sve tri dimenzije“, rekao je.
Obrazovanje, informiranje i upravljanje – temelj promjene
Profesor Buntak posebno je naglasio važnost obrazovanja i informiranja kao temelja razumijevanja održivosti.
„Bez edukacije nema promjene svijesti. Ključ budućeg djelovanja je u obrazovanju i informiranju, posebno kada govorimo o potrošačima i građanima“, istaknuo je.
Dodao je i da se koncept „voice of customer“ – glas kupca – danas širi u „voice of stakeholder“, glas svih zainteresiranih strana: „Oni moraju biti uključeni u odlučivanje i upravljanje, jer bez njih nema stvarne održivosti.“
U zaključku je upozorio da je kvalitetno upravljanje presudno za svaku održivu organizaciju: „Bez dobrog menadžmenta nema produktivne radne snage, nema učinkovitih procesa, nema uspješnih ni održivih tvrtki. Ključ svega je – upravljanje.“
Profesor Buntak završio je porukom kako teme iz ove rasprave trebaju postati okosnica budućih stručnih i medijskih rasprava, naglašavajući da održivost nije cilj, nego proces koji zahtijeva stalnu suradnju, znanje i odgovornost.
„Bez kvalitetnog menadžmenta nema održive budućnosti. Magros će i dalje biti prostor za dijalog struke, gospodarstva i društva“, rekao je Sertić zaključujući konferenciju uz poziv na idući Magros.
Poruka skupa
Magros 2025 pozicionirao je trgovinu kao „živi organizam“ u raskrižju izazova (cijene, radna snaga, regulativa, promjene navika) i prilika (tehnologija, AI nove generacije, nova poslovna etika). Zaključak je jedinstven: bez dijaloga i suradnje svih dionika — od države i akademije, preko proizvođača i trgovaca, do potrošača — nema održivog rasta ni konkurentnosti. Struka i medij struke pritom ostaju mjesto susreta, učenja i predlaganja promjena.
Organizatori su bili Suvremena trgovina, Hrvatska gospodarska komora, Savez udruga malih trgovaca RH i Institut za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave. Suorganizatori: Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, Talijansko-hrvatska gospodarska komora; pokrovitelji: Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski izvoznici. Organizacijsku podršku dao je Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, dok je smart partner bio HAMAG-BICRO, a sve uz logističku podršku Primacošpeda.
Zahvaljujemo svima koji su pomogli i podržali ovu konferenciju
Redakcija ST
