Za razliku od 2017. godine, kada je zbog izbijanja krize u Agrokoru tržište kredita “malo zaškripalo”, u 2018. kreditni tokovi su se normalizirali i ponovno se bilježi rast novih kredita, istaknuto je u ponedjeljak prilikom predstavljanja nove HUB analize, a direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović naveo je da bi novoodobreni krediti ove godine na hrvatskom tržištu mogli premašiti 60 milijardi kuna.
Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, koji je novu HUB analizu predstavio u sklopu konferencije “Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?”, kazao je da se može reći da kreditno tržište u ovom trenutku funkcionira relativno dobro. Ukupno u korporativnom sektoru u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježi se porast kreditiranja na godišnjoj razini od 3,3 posto, pri čemu segment mikro i malih poduzeća raste nešto brže od ukupnog tržišta.
“Za razliku od 2017. i izbijanja krize u Agrokoru, zbog kojeg je tržište malo ‘zaškripalo’ te je došlo do određenog zaustavljanja i usporavanja, sada ponovno imamo rast”, rekao je Šonje.
Upozorio je na problem financiranja mikro i malih poduzeća, kazavši da se kod njih javlja problem nedostatka vlasničkog kapitala, s obzirom da krediti dolaze tek kada taj kapital postoji. Naveo je platformu Funderbeam i kotaciju Progress, koju je Zagrebačka burza razvila u suradnji s EBRD-om, kao dva projekta koji ulijevaju nadu da će se prikupljanje kapitala za mala i srednja poduzeća ubrzati i poboljšati, što je uvjet njihove daljnje ekspanzije, a istaknuo je i mogućnosti koje nude europski fondovi.
“Smatram da je korištenje europskih fondova za financijske i garantne sheme dobro, međutim one djeluju samo na tržište kredita. Mi bismo trebali europska sredstva više usmjeriti prema korištenju za fondove rizičnoga kapitala, mreže privatnih poslovnih anđela i slično, koji bi osigurali vlasnički kapital za razvoj poduzeća”, poručuje Šonje.
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izjavio je da procjenjuju da će novoodobreni krediti ove godine na hrvatskom tržištu iznositi više od 60 milijardi kuna, dodavši da je to “poprilično velik broj”, od čega će oko polovine otpasti na male i srednje tvrtke.
Adrović ističe da se najbolje hrvatske tvrtke već zadužuju po kamatnih stopama ispod 2 posto te kako novca ima i banke ga daju, no napominje da je kod malih i mikro poduzeća poseban problem početnog kapitala, te da u tom pogledu treba izgraditi infrastrukturu te dobar regulatorni i zakonodavni okvir.
“Banka posluje sa sredstvima građana, čija se sredstva naravno moraju čuvati, i ne smije s njima riskirati više no što je normalno”, poručio je Adrović.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman kazala je da Ministarstvo kroz programe koji su mu na raspolaganju, a uz potporu europskih sredstava, potiče razvoj malih i srednjih poduzeća, a kako se u okviru Operativnog programa Kokurentnost i kohezija upravo prioritet namijenjen poduzetničkom sektoru pokazuje kao najuspješniji. Naime, za mala i srednja poduzeća dodijeljeno je 1.800 potpora, u vrijednosti 2,5 milijardi kuna.
Mikuš Žigman ističe da je važan prioritet i poticanje inovacija, odnosno istraživanja i razvoja, a vrijednost dodijeljenih potpora u tom području iznosi 600 milijuna kuna, a odnose se na 60 poduzetničkih projekata. Napominje da Ministarstvo čini napore da se pojednostave administrativni postupci za korištenje europskih sredstava, u cilju čega će se uvesti i sustav vaučera, odnosno pojednostavljene metode korištenja za neke jednostavnije projekte.
Ivan Bračić, predsjednik udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja je uz HUB bila i organizator konferencije, kazao je da su tri stvari koje najviše muče srednje i male poduzetnike, u trenutku kad već imaju imaju ulagačke projekte, dostupnost i cijena kapitala, kao i brzina donošenja odluke o odobrenju kreditiranja i financiranja tih projekata. (H)
