Hrvatska gospodarska komora organizirala je predstavljanje nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u dijelu „Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo“ kako bi svoje članice podrobnije upoznala s novostima koje taj ambiciozni projekt donosi u sektoru energetike.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je kako nas očekuju velike investicije u sektoru energetike za koji su u okviru NPOO-a predviđena sredstva u iznosu od 4,96 milijardi kuna. „Plan predviđa ambiciozne investicije u područjima kao što su unapređenje energetske infrastrukture, što se odnosi na izgradnju moderne i digitalno upravljive infrastrukture za električnu i toplinsku energiju, nastavak ulaganja u obnovljive izvore energije, ali i razvoj novih tehnologija, razvoj infrastrukture za proizvodnju i korištenje zelenog vodika te proizvodnja naprednih biogoriva. Jačanjem sustava toplinarstva i mjerama energetske učinkovitosti doprinijet će se kumulativno postizanje ušteda do 2030., kako u segmentu energetske učinkovitosti u industriji tako i u segmentu grijanja i hlađenja. Povećanje udjela iz obnovljivih izvora energije važan je dio paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ispunjavanje obvezujućeg cilja u pogledu obnovljive energije za 2030.“, kazao je Radoš, dodavši kako vjeruje da će provođenje NPOO-a donijeti nove investicije i potaknuti razvoj energetske tranzicije u Hrvatskoj te povećati otpornost na buduće krize.
„Ovo je živi dokument, na njemu se još radi i radit će se sve do osmog mjeseca 2026., dok svi projekti koji su u njemu prijavljeni ne budu završeni i refundirani. Strateški okvir je postavljen, ciljevi su jako ambiciozni i mogu se realizirati samo uz povećanje proizvodnje iz OIE, a za buduća energetska postrojenja postavljaju se iznimno zahtjevni kriteriji. Želimo imati što više zrelih i dobro izrađenih projekata, stoga vas pozivamo da nam se javite, a mi ćemo savjetovati što trebate kako bi domaći energetski sektor izvukao što više koristi od EU sredstava“, naglasila je ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić.
Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, izjavio je kako je poanta Plana provedba reformi kroz investicije. „Tako smo mi isplanirali reformu, odnosno dekarbonizaciju energetskog sektora kroz četiri grupe investicija. Prva je revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sustava za dekarbonizaciju, druga je poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i OIE, treća korištenje vodika i novih tehnologija te četvrta, ulaganje u biorafineriju za proizvodnju naprednih biogoriva u Sisku. Vrijednost projekata je 7,94 milijardi kuna od čega je planirano nešto manje od 5 milijardi bespovratnih sredstava, a sufinanciranje se kreće od 40 do 100 posto“, pojasnio je Jukić.
Konkretnije, za elektroenergetski sektor osigurat će se 2,9 milijardi kuna bespovratno za investicije vrijedne 3,5 milijarde, u grupi projekata za energetsku učinkovitost i toplinarstvo osigurano je 700 milijuna kuna bespovratno za projekte vrijedne 1,25 milijardi (obnova velikih toplinskih sustava, projekti energetske učinkovitosti u industriji i uslužnim djelatnostima te IKT industriji koja je sve veći potrošač energije), a planirano je i sufinanciranje elektromobilnosti (punionice za električna vozila), kao i infrastrukture za vodik.
Predstavnici Ministarstva odgovorili su i na brojna pitanja poduzetnika koje su zanimali detalji vezani uz njihove poslovne niše, poput iznosa predviđenih bespovratnih sredstava za geološko skladištenje CO2, mogućnosti sufinanciranja panela za jedinice lokalne samouprave te jesu li predviđena sredstva za geotermalno istraživanje od strane Agencije za ugljikovodike.
Jukić je odgovorio kako je za skladištenje CO2 predviđeno 100 milijuna kuna bespovratno, da se ovaj segment NPOO-a odnosi isključivo na industriju, a ne javnu upravu kojoj su dostupna sredstva za energetsku obnovu zgrada kroz posebnu Inicijativu u okviru Plana te da je korištenje geotermalne energije tema koja također nije pokrivena NPOO-om, ali će svakako biti adresirana drugim programima.
Tvrtke su preko HGK već slale svoje prijedloge i zahtjeve prema nadležnom ministarstvu, od kojih je većina uvažena, a najavljeno je da će se takav model suradnje prakticirati i ubuduće kako bi se maksimalno iskoristila dostupna sredstva za energetsku tranziciju.