Pozitivni makroekonomski pokazatelji i trendovi u maloprodaji, koji se bilježe od početka godine, upućuju na to da se može očekivati nešto veća potrošnja na Crni petak i tijekom cijelog prosinca, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U prvih deset mjeseci ove godine zabilježen je rast broja fiskaliziranih računa od 0,56 posto i rast prometa od 6,53 posto, dok je prosječan iznos fiskaliziranog računa iznosio je 17,47 eura, što je rast od 5,93 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
U prvih 20 dana studenoga nastavljen je rast broja računa u trgovini na malo, i to za 1,18 posto., a očekuje se da će se trend nastaviti do kraja mjeseca. Prema procjenama, na sam Crni petak bit će izdano oko 5,1 milijun računa, a potrošnja bi mogla dosegnuti 108 milijuna eura. To je gotovo 7 milijuna eura više nego lani, kada je potrošeno 101,2 milijun eura.
U studenome i prosincu prošle godine zabilježeni su veći prosječni iznosi računa u odnosu na ostatak godine i to za 6,6 posto u studenom te za 15,42 posto u prosincu, što ukazuje da se marketinška aktivnost Crnog petka prelila na cijeli mjesec.
Pojačanu aktivnost Crnog petka potvrđuje i istraživanje HGK po kojem gotovo polovica potrošača impulzivno kupuje prilikom prigodne kupovine, najčešće se radi o „utješnoj“ kupovini – nagrada samom sebi za ostvareni uspjeh (27,3 %) te kupovini za buduće potrebe (23,6%), što uključuje poklone i drugo. Za oba spola pokretač impulsne kupovine je prilika – prigodni popust i sezonska sniženja. Žene prosječno kupuju više, dok su muškarci spremni izdvojiti veće iznose. Istraživanje HGK također potvrđuje da kupovina iz fizičkih trgovina sve više seli na internet. U posljednja tri mjeseca na specijaliziranim internetskim prodavaonicama kupovalo je 75 posto potrošača, što je za 4 posto više nego u 2024.
Uz pretpostavku nastavka pozitivnog trenda u maloprodaji, u prosincu se očekuje potrošnja od oko 2,5 milijarde eura, (u odnosu na lanjskih 2.3 milijarde) te izdavanje oko 124.6 milijuna računa.
“U prosincu, mjesecu najintenzivnije potrošnje, važno je kupovati odgovorno, birati kvalitetne namirnice i maksimalno smanjiti bacanje hrane. Posebno je vrijedno birati domaće proizvode, jer se na taj način podupire lokalno gospodarstvo, osigurava veća svježina i kvaliteta proizvoda te doprinosi održivijoj svakodnevici. U velikoj mjeri domaći potrošači to već čine, kada su u su mogućnosti, odabiru kvalitetne domaće proizvode, što potvrđuju istraživanja HGK”, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
I ovih blagdana birajmo kvalitetne domaće proizvode označene znakovima prepoznatljivosti Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, koji potvrđuju izvrsnost i podrijetlo. Time podržavamo domaće proizvođače, čuvamo radna mjesta i jačamo konkurentnost gospodarstva – što je ključna poruka kampanje Kupujmo hrvatsko, koju HGK provodi gotovo tri desetljeća.
