Ovogodišnji Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Koordinacija SSSH za zaštitu na radu obilježili su panel raspravom o zaštiti na radu i podizanju dobi za umirovljenje u Republici Hrvatskoj.Kao što su i podaci nametnuli zaključak, uvjeti rada usko su vezani uz duži ostanak u svijetu rada , a suočeni smo s velikim brojem ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, rakom uzrokovanim čimbenicima na radnom mjestu, stresom i bolestima koje se kao posljedica stresa razvijaju, te rastućim prekarnim oblicima rada koji svemu tome pridonose u značajnoj mjeri.
U prošloj godini zaprimljene su 19.154 prijave ozljeda na radu, 24 radnika smrtno su stradala na radu, bilježi se trend rasta akutnih ili kroničnih bolesti, odnosno teško bolesnih radnika koji obavljaju poslove na mjestima rada i pri tome ugrožavaju sebe i druge radnike, a u nepuna četiri mjeseca 2019. godine uz ozljede na radu koje su iziskivale zbrinjavanje u zdravstvenim ustanovama, registrirano je novih 11 smrtno stradalih radnika.
“Nitko ne želi gledati u te podatke, nitko ne želi gledati u život, u stvarnost. Vladine politike bave se isključivo svojim podacima koji im odgovaraju i zato su te politike u raskoraku s podizanjem dobi za umirovljenje”, poručio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
S aspekta liječničke struke o utjecaju uvjeta rada i dobi radnika na zdravlje, te zdravstvenu i radnu sposobnost radnika govorila je Marija Zavalić.
“Što vrijedi da netko napiše da mora raditi do 67. godine, kada ne može više od 60. godine, da ga tjeraš. Može jedino umrijeti, pa onda s posla na groblje, bila je vrlo slikovita. Mišljenja je kako bi trebalo napraviti paletu zanimanja i odrediti kod kojeg se može raditi do koje godine. Oni koji bi prešli određene godine morali bi prijeći rigorozne liječničke preglede zbog svoje sigurnosti, sigurnosti drugih i sigurnosti materijalnih dobara”.
Nakon iznošenja analize konkretna stajališta o temi, iznio je Vitomir Begović.
“Izuzetno je važno da nositelji javnih politika razumiju i uvažavaju da učinkovita zaštita na radu, zaštita zdravlja te mirovinski i zdravstveni sustav čine povezanu cjelinu. Produljenje radnog vijeka zahtijeva stvaranje sigurnog i zdravog okruženja tijekom cijelog radnog vijeka. Uspješno produljenje karijera u velikoj mjeri ovisi o primjerenoj prilagodbi radnih mjesta i organizaciji rada, što obuhvaća radno vrijeme, dostupnost radnog mjesta i intervencije na radnom mjestu usmjerene na starije radnike. Treba razvijati i cjeloživotnu zapošljivost kako bi se u obzir uzele promjene sposobnostiradnika zbog starenja.Poručio je kako zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija. Učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes.
Vizijom, programskim određenjem i organizacijskim ustrojem potrebno je zaštitu na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva. Krajnje je vrijeme za donošenje Nacionalnog plana unapređivanja zaštite na radu za razdoblje 2019 – 2025. godine, kako bi se utvrdio strateški plan aktivnosti, s nositeljima, rokovima provedbe,planiranim i osiguranim resursima i mjerljivim rezultatima.Neprijeporno je da su prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni za očuvanje radne sposobnosti radnika, duži radni vijek , zadovoljavanje potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarivanje poslovnih planova, produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta te za materijalnu sigurnost pojedinca i njegove obitelji.Samo takvim proaktivnim pristupom uz vodeću ulogu države moguće je svakog dana potvrđivati da je zaštita na radu područje od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj”, zaključio je izlaganje Vitomir Begović.
Da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već korisno ulaganje složio se i Damir Lemaić iz Tehnike d.d.,govoreći iz perspektive poslodavca u rizičnoj djelatnosti u Hrvatskoj kao što je graditeljstvo. “U Tehnici nikada nismo bježali od obveze osiguranja primjerenih uvjeta rada, rekao je, ukazujući na, kako reče, sukob praksi, primjerice u poimanju što je to lakša, a što teška ozljeda”.
Sudionici panela osvrnuli su se u raspravi i na niz drugih aktualnih pitanja, između ostalih i onih vezanih za prestanak rada javnih institucija u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, zaključivši da takve promjene ne doprinose jačanju i unapređivanju ovog važnog područja te da nisu u skladu s promjenama usmjerenima na podizanje životne dobi za mirovinu i intencijom što dužeg ostanka u svijetu rada.
Za kraj, moderatorica panel rasprave Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH, citirala je Esther Lynch, konfederalnu tajnicu Europske konfederacije sindikata: „Cilj rada je zarada za život, a ne uzrokovanje smrti“.
