Dvodnevni 20. Pčelarski dani, međunarodni sajam pčelarske opreme i pčelinjih proizvoda, uz sudjelovanje 35 izlagača otvoren je u petak u Vinkovcima uz poruku da se na istoku Hrvatske nikada nije manje proizvodilo meda, a istodobno ga se ne može prodati.
“Med se može uvesti, ali oprašivanje ne. Pčele su na ovome svijetu da bi oprašivale, a ako nema pčelara koji će se brinuti o pčelama, puno toga ćemo izgubiti. Zato molimo sve one koji mogu da pomognu našim pčelarima da prodaju vlastiti med, jer su viškovi veliki dok su nam trgovine prepplavljene uvoznim medom”, poručio je predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stanko Čuljak, dodavši da se na istoku Hrvatske nikada nije manje proizvodilo meda, a istodobno ga se ne može prodati.
No, zadovoljstvo je iskazao sudjelovanjem na sajmu dvije učeničke zadruge, koje izlažu vlastiti med i proizvode od meda.
Predsjednik Hrvatsklog pčelarskog saveza Dražen Kocet napomenuo je kako će u Vinkovcima ove godine biti obilježeno 140 godina bavljenja pčelarstvom na tlu toga grada. “To je velika obljetnica i pokazuje koliko su pčelari na ovom području predani pčelarstvu i ljubavi prema pčelama”, ustvrdio je Kocet. Također se zauzeo da se domaći med nađe na jelovnicima u školama, staračkim domovima, bolnicama i drugim ustanovama, čime bi se na najbolji način pomoglo pčelarima, a oni koji taj med konzumiraju znali bi da je riječ o vrhunskoj domaćoj kvaliteti.
Beljo: Razmatra se poticaj po košnici
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo zauzeo se za podizanje pčelarstva na višu razinu, rekavši kako se na pčelare ne može gledati samo kao proizvođače meda, već je nužno sagledati vrijednost koju pčelari i pčele imaju za oprašivanje voća i povrća. Također se založio za promjenu sustava potpora na način da se uvede poticaj po proizvodnoj košnici.
“Svjesni važnosti pčelarskog sektora, tijekom izrade Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republika Hrvatska za razdoblje 2023. – 2027., razmatrano je uvođenje potpora po košnici kako bi se dodatno osnažila ova djelatnost”, rekao je državni tajnik Beljo.
Beljo je naglasio i da europske regulative trenutačno ne predviđaju ovakav oblik potpore, no kako je Hrvatska prepoznala potrebu za dodatnom podrškom pčelarima putem nacionalnih sredstava, koji su primili gotovo sedam milijuna eura potpora kroz protekle četiri godine, dok je kroz posebne programe pomoći sektoru pčelarstva osigurano 840 tisuća eura, a isplaćeno 730 tisuća eura za 1.667 korisnika.
“Hrvatska je strateški izabrala put izvornosti i stvaranja dodane vrijednosti domaćih proizvoda, stoga je u sklopu mjera ruralnog razvoja pčelarima omogućena financijska podrška za ulaganja u primarnu proizvodnju, modernizaciju opreme i izgradnju pčelarskih objekata, pri čemu potpora pokriva 50 posto prihvatljivih troškova”, izjavio je Beljo. Ipak, pojasnio je da su svjesni komparativnih prednosti po kvaliteti te kako je poseban naglasak stavljen na manje pčelare, uz osiguranu financijsku pomoć od 30.000 eura s izuzetno povoljnim intenzitetom potpore od 85 posto. Uz to, dodao je i podatak kako je za provedbu programa u 2025. osigurano 215.540 eura, a uz daljnji dijalog s pčelarskim savezom potrebno je razmotriti povećanje otkupne cijene meda kroz rebalans proračuna, kako bi se osigurala poštena naknada pčelarima i najkvalitetniji med školarcima.
Manifestacija je započela mednim doručkom za učenike prvih razreda Osnovne škole Ivan Mažuranić, čime je naglašena važnost pčelinjih proizvoda za zdravlje i razvoj djece, a bit će upotpunjena i stručnim predavanjima za pčelare.
(Hina)
