Javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije (EU) i eurozone u trećem je tromjesečju 2017. smanjen na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Na razini 28-člane EU udio javnog duga u BDP-u u trećem kvartalu 2017. godine prema prethodnom tromjesečju smanjen za 0,8 postotnih bodova, na 82,5 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
I na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u smanjen je na tromjesečnoj razini, skliznuvši na 88,1 posto, s 89 posto koliko je iznosio u drugom tromjesečju 2017. godine.
U odnosu na treći kvartal 2016., javni dug mjeren udjelom u BDP-u na razini EU-a smanjen je za 0,4 postotnih bodova. U 19-članoj eurozoni pao je za 1,6 postotnih bodova, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Među zemljama EU daleko najveći javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, krajem trećeg prošlogodišnjeg kvartala zabilježen je u Grčkoj, od 177,4 posto BDP-a. Slijedi Italija sa 134,1 posto BDP-a, koju u stopu prati Portugal sa 130,8 posto BDP-a.
U Hrvatskoj je javni dug iskazan kao udio u BDP-u krajem trećeg tromjesečja 2017. iznosio 81 posto.
Najniži udio javnog duga u BDP-u u trećem je tromjesečju imala Estonija, od 8,9 posto. Slijede Luksemburg i Bugarska, s 23,4 odnosno 25,6 posto BDP-a.
U usporedbi s drugim kvartalom 2017. udio javnog duga u BDP-u uvećan je u Grčkoj, Belgiji i Hrvatskoj. Najviše je porastao u Grčkoj, za 1,3 postotna boda. U Belgiji uvećan je za 0,9 postotnih bodova a u Hrvatskoj za 0,1 postotni bod.
U Estoniji i Luksemburgu njegova je razina ostala nepromijenjena a među 23 zemlje članice s manjim udjelom javnog duga u BDP-u u odnosu na prethodno tromjesečje najveći je njegov pad zabilježen u Češkoj, za 4,3 postotna boda. Slijede Cipar, s padom za 2,9 postotnih bodova, Litva, s padom za 2,3 postotna boda, te Bugarska, gdje on smanjen za 2,1 postotni bod.
Na godišnjoj razini viši udio javnog duga u BDP-u bilježile su Italija, za dva postotna boda, Luksemburg, za 1,7 postotna boda, i Francuska, za jedan postotni bod.
U Latviji on je ostao nepromijenjen a među 24 zemlje s nižim udjelom javnog duga u BDP-u najveći je pad bilježio Cipar, za 7,4 postotna boda. Slijede Nizozemska i Malta, s padom udjela javnog u BDP-u za 4,5 odnosno 4,4 postotna boda, te Njemačka, s padom za 4,1 postotni bod.
U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u trećem kvartalu 2017. godine prema istom razdoblju godine ranije smanjen za 2,4 postotna boda, objavio je Eurostat u najnovijem izvješću. (H)
