Danas se svijet suočava s izazovima neviđenih razmjera. Uz tekuću pandemiju COVID-19, koja je poremetila živote i uzrokovala ogroman gubitak radnih mjesta i sredstava za život, eskalirajuća klimatska kriza i učinci rata u Ukrajini vrše negativan pritisak na hranu, energiju i financije, dodajući trenutno i dugoročno rizike za naš prosperitet.
Osim što je odnijela više od 6,3 milijuna života, pandemija COVID-19 uzrokovala je gubitak radnih mjesta i sredstava za život bez presedana. To je pogoršalo nesigurnost prihoda diljem svijeta, posebno za više od polovice globalne populacije bez ikakvog pristupa socijalnoj zaštiti, uključujući 2 milijarde radnika u neformalnom gospodarstvu.
Pandemija je pridonijela povećanju jaza u financiranju socijalne zaštite za najmanje 30 posto, jer su zemlje nastojale ublažiti zdravstvene i gospodarske učinke krize, dok su prihodi padali zbog nižeg rasta i trgovine. Ograničene većim teretom duga, zemlje se sada suočavaju s teškim kompromisom između povećanja prijeko potrebnih javnih ulaganja za prevladavanje krize.
Milijarde ljudi suočavaju se s najvećom krizom troškova života u jednoj generaciji, pojačanoj neravnomjernim i zaustavljenim oporavkom tržišta rada.
Gledajući unaprijed, očekivane strukturne gospodarske transformacije izazvane brzim tehnološkim i demografskim promjenama dodatno povećavaju rizike tržišta rada. Ograničene većim teretom duga i sve manjim fiskalnim prostorom, zemlje se suočavaju s teškim scenarijem koji zahtijeva povećanje prijeko potrebnih javnih ulaganja za prevladavanje ovih višestrukih kriza, postizanje održivog oporavka usmjerenog na čovjeka i olakšavanje strukturnih transformacija i pravednih prijelaza potrebnih za postizanje održivog razvoja ciljeva (SDGs), a, s druge strane, sadrže ranjivosti duga.
U rujnu 2021. glavni tajnik Ujedinjenih naroda pokrenuo je Globalni akcelerator za zapošljavanje i socijalnu zaštitu za pravednu tranziciju, s ambicijom okupljanja država članica, međunarodnih financijskih institucija, socijalnih partnera, civilnog društva i privatnog sektora kako bi se zemljama pomoglo u stvaranju 400 milijuna pristojnih radnih mjesta, uključujući u zelenim, digitalnim gospodarstvima i ekonomijama skrbi, te proširivanju pokrivenosti socijalnom zaštitom na 4 milijarde ljudi koji su trenutno isključeni.
„Potreban je Globalni akcelerator za radna mjesta i socijalnu zaštitu kako bi se usmjerila nacionalna i međunarodna, javna i privatna ulaganja u socijalnu zaštitu za četiri milijarde ljudi koji su izvan postojeće pokrivenosti i kako bi se stvorilo najmanje 400 milijuna pristojnih radnih mjesta, prije svega u zelenim i ekonomiji skrbi“ – naglasio je glavni direktor Međunardoine organizacije rada (ILO-a) Guy Ryder.
Uoči godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke, samita G20 i G7, COP27, te nakon ključnih događaja na visokoj razini uključujući Summit o transformaciji obrazovanja (TES), krajem prošlog tjedna ovaj događaj za radna mjesta i socijalnu zaštitu okupio je države članice i dionike koji su izrazili obvezu operacionalizacije Globalnog akceleratora, podijelili planove, razgovarali o mogućnostima angažmana i izrazili obvezu podrške globalnim akcijama za promicanje oporavka radnih mjesta, kao i pravednim ekološkim,tehnološkim i društvenim prijelazima na održivije i uključive ekonomije.
U početnoj fazi, Globalni akcelerator implementirat će se u odabranom broju zemalja početnica koje imaju značajan potencijal i predane su povećanju ulaganja u radna mjesta i socijalnu zaštitu.
Vitomir Begović
