Najnovije istraživanje globalne konzultantsko-revizorske tvrtke EY „Global Integrity Report“ pokazuje kako su se, tijekom posljednje dvije godine, poboljšali moralni standardi i etička načela unutar tvrtki. Smatra to 49 % ispitanih zaposlenika i članova uprave, a visoki standardi integriteta postavljaju se kao ključni za organizacije na globalnoj razini, budući da značajno utječu na povjerenje u tvrtke.
No, ti standardi mogu se održati samo ako ih vodeći ljudi poštuju, služe kao primjer i jasno komuniciraju njihovu važnost. Prema globalnom istraživanju, moralne standarde najviše potiče uprava sa 61 %, dok je u Istočnoj Europi taj prosjek nešto niži – 48 %.
Pristup „radi kako ja kažem, a ne kako ja radim“ sve je više prisutan posljednjih godina u svjetskim tvrtkama, kao i u Hrvatskoj.
Istraživanje EY-a pokazuje kako uprave više naglašavaju važnost etičkih standarda menadžmentu nego ostalim zaposlenicima, što može negativno utjecati na ponašanje mlađih zaposlenika.
Globalno istraživanje je obuhvatilo stajališta 5464 zaposlenika i članova uprave u 53 zemlje. Veliko istraživanje EY-a otkrilo je kako gotovo polovica ispitanika (49 %) vjeruje da su se moralni standardi i etička načela poboljšali unutar njihovih organizacija u posljednje dvije godine, a većina ispitanika (90 %) uvjerena je kako se njihovi kolege pridržavaju relevantnih zakona, kodeksa ponašanja i poslovnih propisa.
„Istraživanje je pokazalo kako se standardi integriteta poboljšavaju zahvaljujući boljem upravljanju, regulativama i zahtjevima kupaca. Zaposlenici uglavnom vjeruju da njihovi kolege poštuju pravila. No, i dalje postoje unutarnji i vanjski pritisci na te standarde, kao što su ekonomski izazovi, kibernetičke prijetnje, regulatorne promjene i neuspjesi u poslovanju. Tvrtke koje te pritiske ignoriraju riskiraju probleme“, naglašava Janja Skamlič, partnerica za forenzičke usluge i usklađenost poslovanja u EY-u Slovenija i Hrvatska.
Izazovi održavanja moralnih standarda u Istočnoj Europi
Glavni pokretači rastućih standarda uključuju bolje upute uprave (48 %), kao i regulatorne promjene ili pritiske (31 %). Kombinacija unutarnjih i vanjskih čimbenika, uključujući makroekonomske uvjete i geopolitičke izazove, rezultira kontinuiranim pritiskom na moralne standarde. Čak 26 % ispitanika tvrdi kako često tolerira neetičko ponašanje kod osoba s većim autoritetom.
No, unatoč ovim poboljšanjima, čak 42 % ispitanika tvrdi kako je njihovim organizacijama izazovno održavati moralne standarde u teškim tržišnim uvjetima. Naime, ispitanici u svim državama kažu kako trenutno makroekonomsko okruženje predstavlja najveći vanjski pritisak na zaposlenike u kršenju moralnih načela, dok više od četvrtine (28 %) kaže da najveća interna prijetnja dolazi od zaposlenika koji ne razumiju pravila ponašanja.
„Uvođenje zakona o zaštiti zviždača na bazi EU direktive, napredak u komunikacijskoj tehnologiji i povećana svijest o važnosti prijavljivanja nedoličnog ponašanja znači da organizacije sada imaju bolje alate za podršku zaposlenicima koji žele izraziti zabrinutost. Međutim, korporacije moraju nastojati stvoriti kulturu govora koja funkcionira u praksi, ne samo u teoriji. Potrebno je osigurati da se pojedinci osjećaju sigurno, no ujedno trebaju znati da će se na njihovu zabrinutost reagirati, bez ikakvih posljedica“, zaključuje Skamlič.
