Razgovor s Doris Sošić, dipl. oec., ravnateljicom Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS)
U suvremenim raspravama o razvoju gospodarstva poduzetništvo se često navodi kao ključni pokretač rasta i konkurentnosti. Međutim, kako ističe Doris Sošić, dipl. oec., ravnateljica Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS), poduzetništvo koje nije utemeljeno na znanju, kvaliteti i sustavnom pristupu dugoročno teško može ostvariti stabilne rezultate. U razgovoru za Suvremenu trgovinu govori o potrebi jačanja institucionalnog okvira, važnosti cjeloživotnog učenja, inovativnosti i povezivanja znanosti i poduzetništva, kao i o povratku konferencije ICEL, koja 2026. godine ponovno otvara ključna pitanja razvoja poduzetništva u kontekstu razvoja društva.
Poduzetništvo se često promatra kao individualna inicijativa. Zašto smatrate da je takav pogled ograničen?
Poduzetništvo se doista često idealizira kroz priče o pojedincima, njihovoj hrabrosti, intuiciji i snalažljivosti. Takve su priče važne i inspirativne, ali ako se na njima zaustavimo, propuštamo razumjeti kako zapravo nastaje dugoročno održiv poduzetnički razvoj. Poduzetništvo koje se oslanja isključivo na individualni entuzijazam vrlo brzo dolazi do svojih granica.
Dugoročno uspješno poduzetništvo rezultat je sustavno izgrađenog okruženja koje uključuje obrazovni sustav, institucije, tržišne mehanizme, ali i organizacijsku kulturu koja potiče kvalitetu, odgovornost i kontinuirano učenje. Bez takvog sustava poduzetništvo ostaje neujednačeno, ovisno o iznimkama, a ne o pravilima. Upravo je to jedan od ključnih razloga zašto u praksi često vidimo velik broj kratkotrajnih poduzetničkih pokušaja, ali relativno mali broj dugoročno stabilnih poslovnih sustava.
Koju ulogu u tom sustavu ima Institut za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS)?
IBEESS je nastao iz potrebe da se poduzetništvo promatra kroz prizmu sustava i poslovne izvrsnosti, a ne samo kroz prizmu pokretanja poslovnog pothvata. Naš fokus nije isključivo na početku poduzetničkog puta, nego na razvoju sposobnosti organizacija i poduzetnika da dugoročno upravljaju kvalitetom, procesima, inovacijama i održivošću.
Institut djeluje kao poveznica znanja i prakse. Bavimo se pitanjem kako poduzetništvo integrirati u širi organizacijski i društveni kontekst – kako osigurati da rast ne bude stihijski, nego utemeljen na jasno definiranim procesima, mjerljivim ciljevima i odgovornostima. U tom smislu, kvaliteta za nas nije administrativni zahtjev, nego strateški integrator koji povezuje ljude, procese i poslovne ciljeve.
Koliko je obrazovanje važno za razvoj takvog sustavnog pristupa poduzetništvu?
Obrazovanje je temelj, ali ne u klasičnom smislu prenošenja znanja. Govorimo o učenju o poduzetništvu kao cjeloživotnom procesu. Taj proces započinje vrlo rano – već u predškolskoj dobi – kroz razvoj kreativnosti, rješavanja problema, suradnje i odgovornosti. Te se kompetencije zatim trebaju sustavno razvijati kroz osnovno i srednje obrazovanje, a u visokom obrazovanju povezivati s razumijevanjem tržišta, sustava i upravljanja. Jednako je važno i cjeloživotno učenje odraslih, osobito u kontekstu silver ekonomije. Iskustvo, znanje i društveni kapital starijih generacija često ostaju nedovoljno iskorišteni, iako mogu biti snažan izvor novih poduzetničkih i poslovnih inicijativa. Sustav koji to prepoznaje i aktivno podržava dobiva dodatnu konkurentsku prednost.
Kako se u taj okvir uklapaju inovativnost i konkurentnost, posebno u sektoru trgovine?
Inovativnost je danas ključni preduvjet konkurentnosti, ali ona se ne događa slučajno. Potrebno je sustavno povezivanje znanstveno-istraživačkih institucija i poduzetnika kako bi se znanje pretvorilo u tržišno relevantna rješenja. U sektoru trgovine to uključuje razvoj novih poslovnih modela, optimizaciju lanaca vrijednosti, digitalizaciju procesa i bolje razumijevanje ponašanja potrošača. Bez inovacija poduzetnici su prisiljeni natjecati se cijenom, što dugoročno smanjuje profitabilnost i otpornost poslovanja. Strategije diferencijacije, temeljene na znanju i kvaliteti, omogućuju izlazak iz tog začaranog kruga i stvaranje održive tržišne pozicije.
Kvaliteta se u praksi često doživljava kao administrativno opterećenje. Kako je vi vidite?
To je jedna od najčešćih zabluda. Kvaliteta nije administrativno opterećenje, nego alat za upravljanje složenošću. Sustavi upravljanja kvalitetom i procesni pristup omogućuju organizacijama da razumiju vlastite procese, smanje rasipanja, povećaju dosljednost i donose bolje odluke. U sektoru trgovine, gdje su procesi izrazito međusobno povezani – od nabave i logistike do prodaje i odnosa s kupcima – kvaliteta ima ključnu ulogu u osiguravanju pouzdanosti i povjerenja tržišta. Upravo zato kvaliteta mora biti integrirana u strategiju, a ne tretirana kao izdvojena funkcija.
U tom se kontekstu vraća i konferencija ICEL. Koja je njezina uloga?
Konferencija ICEL – International Conference of Entrepreneurship Learning predstavlja platformu koja objedinjuje učenje, sustavni pristup, inovativnost i institucije. Posebno je važno naglasiti da se 2026. godine održava 10. izdanje ICEL-a, što simbolizira povratak temeljnim pitanjima razvoja poduzetništva, ali u znatno složenijem društvenom i gospodarskom okruženju.
ICEL 2026 održat će se 5. ožujka 2026. u Zagrebu, u partnerstvu s Obrtničkom komorom Zagreb, i bit će usmjeren na učenje o poduzetništvu kao temelj za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva. Riječ je o prostoru dijaloga između poduzetnika, obrazovnog sustava, znanstvenih institucija i donositelja odluka.
Koju biste poruku istaknuli za kraj?
Poruka je jasna: poduzetništvo bez sustava ostaje improvizacija. Ako želimo konkurentno i održivo gospodarstvo, moramo ulagati u znanje, kvalitetu, inovacije i institucije. IBEESS i ICEL žele biti platforme koje potiču upravo takav, dugoročno orijentiran pristup razvoju poduzetništva i društva.
