Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoje najnovije istraživanje Život, rad i COVID-19 čiji je cilj pratiti posljedice pandemije na način života i rada u Europi. Istraživanje je provedeno online među ispitanicima do kojih se došlo putem Eurofoundovih dionika i oglašavanja na društvenim mrežama. Do danas su provedena dva kruga e-istraživanja: jedan u travnju, kada je većina država članica bila „zaključana“, i jedan u srpnju, kada su se društvo i gospodarstva polako ponovno otvarali.
Nalazi e-ankete iz prvog kruga pokazali su široko raširen emocionalni stres, financijsku zabrinutost i nisku razinu povjerenja u institucije. Razine zabrinutosti donekle su se smanjile u drugom krugu, posebno među skupinama ispitanika koji su koristili mjere potpore uvedene tijekom pandemije. Rezultati istodobno ističu oštre razlike između zemalja i između socioekonomskih skupina koje ukazuju na rastuće nejednakosti.
Rezultati potvrđuju porast rada na daljinu u svim zemljama tijekom pandemije COVID-19, a izvještaj istražuje što to znači za ravnotežu između poslovnog i privatnog života i kvalitetu radnog mjesta.
Radnici u cijeloj Europskoj uniji su nakon razdoblja zaključavanja gospodarstva uzrokovanog pandemijom korona virusa doživjeli povećanje radnih sati i nižu razinu sigurnosti zaposlenja Međutim, pojavile su se velike nejednakosti između određenih skupina.
Unatoč tome što su se u mnogim zemljama brzo uvodile mjere potpore onima koji su izgubili posao, više od polovice nezaposlenih ispitanika nije dobilo nikakvu službenu financijsku potporu od izbijanja COVID-19, prisiljavajući mnoge da se uvelike oslanjaju na neformalnu potporu. Broj onih koji prijavljuju poteškoće pri „sklapanju kraja s krajem“ bio je najveći među nezaposlenim ispitanicima, a u srpnju je to bilo dvostruko više od broja zaposlenih.
Mladi se pojavljuju kao jedni od najvećih gubitnika zaključavanja gospodarstva koji, zajedno s onima bez posla, bilježe najniže razine blagostanja, unatoč određenom poboljšanju od početka pandemije. Iako su se zadovoljstvo i optimizam povećali od travnja, mladi se ljudi i dalje osjećaju isključenima iz društva i dalje su u najvećem riziku od depresije.
Žene se također i dalje suočavaju s nesrazmjernim utjecajem i ostaju manje optimistične u pogledu svoje budućnosti od muškaraca – taj se jaz dodatno povećao između travnja i srpnja. Pandemija je također više utjecala na ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena, nego muškaraca, pri čemu su žene više pogođene u smislu smanjenog radnog vremena, a i vjerojatnost gubljenja posla je veća kod mladih žena nego kod muškaraca. Za vrijeme pandemije posebice je povećan teret brige za ukućane za žene.
Povjerenje u EU poraslo je u srpnju, dok je povjerenje u nacionalne vlade opalo. Najveći porast zabilježen je u Italiji i Španjolskoj koje je pandemija teško pogodila. Povjerenje u nacionalne vlade i EU znatno je veće među građanima EU koji su tijekom pandemije dobili financijsku potporu.
Vitomir Begović
