Dana 10. listopada 2024. godine obilježit ćemo Svjetski dan mentalnog zdravlja čiji je slogan: „Vrijeme je da mentalno zdravlje na radnom mjestu bude prioritet“. Ovo je prilika da se ponovno potakne na proaktivno djelovanje za zdravija radna mjesta, budući da je otprilike 60 posto svjetskog stanovništva zaposleno, a zaposlenici provode otprilike 60 posto svog vremena na poslu.
Osnovana 1948. godine, Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) najstarija je organizacija za zagovaranje mentalnog zdravlja. Od 1963. godine ima poseban savjetodavni status pri Ujedinjenim narodima, a surađuje i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). WFMH je 1992. godine proglasio 10. listopada Svjetskim danom mentalnog zdravlja, čime se želi naglasiti važnost suradnje i integracije svih u nastojanjima da se preveniraju, prepoznaju i liječe psihički problemi i poremećaji te promiče dobro mentalno zdravlje svih stanovnika.
O mentalnom zdravlju u radnom okruženju trebamo otvoreno razgovarati.Problemi s mentalnim zdravljem, kao što su depresija i anksioznost, rašireni su na radnim mjestima u cijelom svijetu, utječući na produktivnost, prisutnost, radnu spososobnost i učinkovitost. Kada se ne djeluje preventivno, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje zapanjujući ekonomski teret problema u mentalnom zdravlju zaposlenika koji iznosi oko 930 milijardi eura godišnje.
Neprijeporno je da je davanje prioriteta mentalnom zdravlju na radnom mjestu dobro za radnike, tvrtke i društvene zajednice. Sigurnost na radu, zdravlje na radu, očuvanje radne sposobnosti, dobrobit na radu, ali i skrb o cjeloživotnom zdravlju, vrednote su od posebnog nacionalnog interesa i preduvjeti demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja.
Obilježavajući ovaj dan potreba je istaknuti različite aspekte mentalnog zdravlja na poslu, od uvjeta na radnom mjestu i upravljanja stresom do važnosti socijalne uključenosti i osnaživanja. Cilj je jasan: poticati mentalno zdravlje na radnom mjestu i izgraditi najbolje prakse koje stvaraju kulture u kojima radnici imaju potencijal za produktivni doprinos i napredovanje.
Europska komisija objavila je 2023. izjavu o svom sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koja bi trebala podržati države članice i dionike u njihovim aktivnostima za rješavanje izazova u ovom području.Komisija je također naglasila da mentalno zdravlje treba shvatiti jednako ozbiljno kao i fizičko zdravlje te da se treba boriti protiv psihosocijalnih rizika na poslu.
U Strateškom okviru EU za sigurnost i zdravlje na radu 2021.-2027. između ostalog je navedeno: “Države članice trebale bi ojačati praćenje i prikupljanje podataka o stanju mentalnih i psihosocijalnih rizika po sektorima. Daljnja istraživanja i prikupljanje podataka te promicanje zdravlja na radnom mjestu i na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebali bi biti prioritet“.
Sustavnim i pravilnim pristupom psihosocijalni se rizici mogu spriječiti ili se može uspješno njima upravljati, bez obzira na veličinu ili vrstu poduzeća.
Upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, nego je i pravni prioritet utvrđen Okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, uz potporu okvirnih ugovora socijalnih partnera o stresu povezanom s poslom, te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.
Mnogo je stresora povezanih s mjestom rada, a među najčešće pripadaju: prekomjerno radno opterećenje, prekovremeni rad, manjak kontrole nad radom (nedostatno sudjelovanje u odlučivanju, nedostatak utjecaja na radno opterećenje i organizaciju rada), nedostatna društvena potpora na radnom mjestu, loši međuljudski odnosi, neusklađenost između obiteljskih i radnih obveza, nesigurnost u vezi sa zaposlenjem te antisocijalna ponašanja na radnom mjestu (uznemiravanje, agresija, zlostavljanje i dr.).
Stoga je važno osigurati zdravu radnu sredinu koja psihološki i socijalno potiče radnike i promovira mentalno zdravlje te prevenira negativne učinke stresa na mjestu rada. Za osobe s problemima mentalnog zdravlja bitni su čimbenici oporavka uspješna radna reintegracija, prilagodba poslova, kao i programi zapošljavanja koji im pomažu da se uključe na tržište rada.
Poslodavci imaju pravnu obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu,koji uključuje i psihosocijalne rizike.Uključivanje stručnih osoba i samih radnika u taj proces ključno je za osiguravanje boljeg i učinkovitijeg utvrđivanja rizika i upravljanja rizicima.Stručne osobe poslodavca, i predstavnici radnika ,moraju znati i prepoznati probleme koji se mogu pojaviti na radnim mjestima, i kako ih prevenirati, pa je njihovo uključivanje u edukativne programe čimbenik uspjeha u borbi protiv psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.
Program predstojeće 24. tradicionalne godišnje nacionalne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“, i radionica usmjereni su ka podizanju razine znanja o mentalnom zdravlju na radu, kao i drugim važnim čimbenicima sigurnosti i zdravlja na radu. (Prijave su u tijeku https://skup-znr.zirs.hr/). Aktivno sudjelovanje organizatori će vrednovati,uz poruku „Bodove prikupi, znanje i priznanje pokupi !“ Dakle, vrijedno je sudjelovati, i potvrditi svoju opredjeljenost za skrb o uvjetima rada i zdravlju zaposlenika.
Neki obrasci rada mogu biti štetni za zdravlje ako povećavaju stres, kao npr dugo radno vrijeme, noćne smjene, rad vikendom ili rad s opasnim tvarima. Čak i najzdraviji zaposlenici mogu fizički i psihički patiti u nezdravom radnom okruženju.
Davanje prioriteta mentalnom zdravlju na radnom mjestu bitno je za poticajnu i pozitivnu atmosferu u radnom okruženju. Kada se poslodavci i njihovi suradnici aktivno bave mentalnom dobrobiti, stres i izostanak s posla se smanjuju, a angažman zaposlenika se povećava. Ulaganje u mentalno zdravlje nije samo suosjećajno ,to je strateška poslovna odluka od koje svi imaju koristi. Istraživanja pokazuju da se za svaki euro uložen u programe mentalnog zdravlja na radnom mjestu očekuje povrat od približno četiri eura u obliku povećane produktivnosti i smanjenih troškova povezanih s bolovanjem, fluktuacijom zaposlenika i zdravstvenim troškovima.Vrijeme je da mentalno zdravlje postane stup zdravog i uspješnog radnog okruženja.Odbori za zaštitu na radu,kao savjetodavna tijela poslodavaca u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu mogu biti nositelji i koordinatori određenih aktivnosti.
Nakon dužeg vremenskog razdoblja i praznine, u Hrvatskoj je usvojen Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja od 2022. do 2030. godine, koji obuhvaća i očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radu,utvrđuje mjere i sudionike, te redovitu godišnju evaluaciju. Pri tome važno je istaknuti da Strateški okvir EU za sigurnost i zdravlje na radu 2021.-2027. poziva na stavljanje naglaska na obje komponente,a Europska komisija pozvala je državne članice da izrade mehanizme koordinacije između tijela javnog zdravstva i zaštite na radu do 2023. godine.Navedeno između ostalog znači redefiniranje njihova područja djelovanja, usklađivanje i dopunu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje s konkretnim ciljevima na području sigurnosti i zdravlja na radu,zatim, ispunjenje zakonom utvrđene obveze donošenja podzakonskih akata iz resora rada i zdravstva koji nisu donijeti punih 10 godina, ratfikaciju Konvencije MOR-a br. 190 o nasilju i uznemiravanju na radu, kadrovsko i organizacijsko ekipiranje sada nedostajućih 68 timova medicine rada i 30 inspektora zaštite na radu, agilniju ulogu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, i dr.
Potrebno je osigurati da se bolje provode postojeći zakoni i propisi a ne donose novi. Na taj način postiže se pravna stabilnost i sigurnost.
Vrijeme je i za aktivno uključivanje poslodavaca i sindikata, i svih radnih sredina u Nacionalni program “Živjeti zdravo“, modul „Zdravlje i radno mjesto“ ,kako bi unaprijedili i očuvali zdravlje, i ostvarili pravo na certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Promicanje zdravlja na radnom mjestu mora biti uključeno u sve organizacijske procese kao trajan element sigurnog i zdravog radnog okruženja, i potvrde društvene odgovornosti u poslovanju.
Vitomir Begović
