Sigurno i zdravo radno okruženje temeljno je načelo i pravo na radnom mjestu Unatoč značajnom napretku u sigurnosti i zdravlju na radu, nesreće i bolesti povezane s radom i dalje se događaju prečesto, s razornim učincima na radnike, poduzeća, gospodarstvo i društvo.
Učinkovito osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu bez ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom nacionalni je interes i interes radnika te obveza poslodavaca.
Preventivnim djelovanjem moguće je spriječiti nesreće na radu i bolesti poduzimanjem mjera koje uključuju: jačanje usklađenosti sa zakonodavstvom i smjernicama za siguran rad; podizanje svijesti o rizicima povezanim s nesrećama na radu, ozljedama i profesionalnim bolestima; istraživanje nesreća na radnom mjestu; utvrđivanje i otklanjanje uzroka nesreća; edukacija o radu na siguran način i očuvanju zdravlja.
Vještine i “pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje” načelo je broj 1. Europskog stupa socijalnih prava. Budući da i EU poziva socijalne partnere (sindikate i poslodavce) da aktivno pružaju potporu usavršavanju/osposobljavanju u području sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se promicalo znanje, vještine i mjere potrebne za utvrđivanje, procjenu i prevenciju rizika u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, vrlo je važno osiguranje potrebnih uvjeta i njihovo što brojnije sudjelovanje u pojedinim programima. Navedeno znači da poslodavci imaju mogućnost, potrebu kao i obvezu omogućiti i upućivati na edukaciju svoje zaposlenike koji obavljaju odgovarajuće poslove prevencije i zaštite na radu, a koji su istovremeno i članovi savjetodavnog tijela poslodavca tj. Odbora za zaštitu na radu.
U Republici Hrvatskoj zakonodavac je prije svega Zakonom o zaštiti na radu, kao i drugim propisima, obvezao poslodavce da omoguće stručnjacima zaštite na radu stručno usavršavanje iz zaštite na radu, te da podmire troškove toga osposobljavanja. Nadalje, poslodavci, odnosno njihovi ovlaštenici moraju se kontinuirano stručno usavršavati, stalno proširivati i unapređivati znanje iz područja zaštite na radu, a isto tako i povjerenici radnika za zaštitu na radu imaju pravo i obvezu osposobljavati se za obavljanje poslova zastupnika radnika u području zaštite na radu.
Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni su za očuvanje radne sposobnosti radnika, zadovoljavanje potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarivanje poslovnih planova, produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta, demografsku revitalizaciju te za materijalnu sigurnost pojedinca i njegove obitelji.
U EU se procjenjuje da ulaganje poslodavaca u resurse i stručno znanje za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu rezultira povratom na ulaganje većim od 200 posto. Neprijeporno je da dobri rezultati u prevenciji ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti ne donose samo financijske uštede poduzeću i veću produktivnost , već se poboljšava i poslovni ugled, te povećava mogućnost za poslovnu suradnju s drugim partnerima. Ulaganje u znanje nije trošak, već najbolja investicija, poticaj i motivacija za ostvarivanje izvrsnih rezultata u promicanju sigurnosti i zdravlja na radu.
Početkom prosinca u Zagrebu predstoji najpoznatija i najdugovječnija tradicionalna godišnja nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem o zaštiti na radu uz niz dodatnih programa i sadržaja ,pa se poslodavcima pruža prilika da svoje predstavnike prijave i pridruže zajednici znanja koja promiče sigurno i zdravo radno okruženje i očuvanje radne sposobnosti kao temeljno radno i ljudsko pravo. Informacije i prijave dostupne su na poveznici https://skup-znr.zirs.hr/ Neprijeporno je da zaštita na radu i znanje čine najsnažniju moć prevencije.
Vitomir Begović
