Poslodavcima sankcije, nadležni bez sankcija

In Porezi / zakoni
Poslodavcima sankcije, nadležni bez sankcija

Izgleda da je uz posljednji bojkot trgovina i usluga, na djelu već dugi niz godina i bojkot u ispunjavanju obveza državnih tijela, o čemu se ne govori ,iako to izravno utječe na poslovanje gospodarskih subjekata.

Kad je u pitanju organizacija i provedba mjera zaštite na radu u poslodavačkim redovima postavlja se pitanje,da li se samo na njih odnose obveze i odgovornosti, zašto se za određene propuste njima izriču sankcije, a istovremeno nadležni i odgovorni za pripremu i pravodobno donošenje propisa ne ispunjavaju svoje obveze i ostaju bez sankcija.

Neprijeporno je da su prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavci odgovorni za provedbu propisa s ciljem primjene mjera sigurnosti i zdravlja zaposlenih. Ako to ne čine podliježu utvrđivanju odgovornosti, i primjeni novčanih, prekršajnih i kaznenih sankcija.

Istovremeno, zadaća je ministara kao čelnika tijela državne uprave da redovito nadziru,planiraju i usklađuju sve potrebne aktivnosti koje se odnose na stručnu, kvalitetnu i pravodobnu izradu, a zatim donošenje i primjenu zakona i podzakonskih propisa iz svoje nadležnosti.

Međutim, u praksi pojedini ministri ne izvršavaju svoje obveze, i ne podliježu nadzoru i sankcijama za neispunjavanje svojih temeljnih obveza. Navedeno je moguće ilustrirati konkretnim primjerima.

Nadležni ministar rada temeljem svojih ovlasti, obveze i odgovornosti nije pravodobno pristupio donošenju izmjena i dopuna Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, već je protekom roka o tome objavljena obična informacija o izmjeni odredbe akta. Navedeno je u suprotnosti sa zakonom, budući se bilo kakva izmjena propisa, uključivo i odredba o datumu stupanja na snagu određene odredbe mora učiniti na propisati način i na vrijeme, tj. postupkom izmjena i dopuna odredbe, i objavom u „Narodnim novinama“, što u slučaju ovog pravilnika nije učinjeno.Istodobno vezano za predmetni Pravilnik stručne službe ministarstva proizvoljno mijenjaju ili tumače pojedine odredbe, na način kako to nije propisano,umjesto da pristupe procesu izmjena i dopuna, odnosno donošenju novog akta.

Drugi primjer odnosi se na izostanak donošenja tri važna provedbena podzakonska propisa sada već gotovo 11 godina , od strane nadležnog ministra zdravstva ( i uz sudjelovanje i suglasnost ministra nadležnog za rad), a na što ih obvezuje članak 103. stavak 5. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine” broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.).

Prije godinu dana Ustavni sude je na osnovu prijedloga za provođenje nadzora nad donošenjem propisa za izvršenje Ustava, zakona i drugih propisa iz nadležnosti ministra zdravstva, donio izvješće i isto uputio predsjedniku Vlade RH , kojim je utvrđen propust ministra zdravstva zbog nedonošenja triju propisa za izvršenje Zakona o zaštiti na radu.

Uspkros intervencije u ovom slučaju i Ustavnog suda do danas se ništa nije promijenilo, osim što je na dužnost stupio peti ministar/ica zdravstva, a isto tako u proteklih više od 10 godina koliko se navedena obveza nije izvršila na dužnosti je i peti ministar rada.

Čak niti prošle godine „povijesno“ povećanje plaća u državnim službama nije promjenilo odnos prema odgovornosti i učinkovitom ispunjavanju radnih zadaća. Nitko nije disciplinski odgovarao ,nitko nije sankcioniran,nitko nije dobio lošu ocjenu zbog propusta u radu, nikome nisu uskraćena primanja u ni kojem dijelu, nitko nije zbog toga smijenjen s dužnosti, itd.

U jednom i drugom primjeru, kao i drugim slučajevima na osnovu Zakona o sustavu državne uprave (NN 66/19), Vlada može i treba provoditi nadzor u ministarstvima i drugim tijelima državne uprave otklanjajući uočene propuste,nepravilnosti i nezakonitosti.

Kako je Vlada odgovorna Hrvatskom saboru, nameće se zaključak da bi i sam zakonodavac trebao zahtjevati redovna izvješća Vlade o izvršavanju obveza koje proizlaze temeljem donijetih zakona, kako bi se na vrijeme prevenirali propusti nečinjenja.

Ukoliko bi pojednostavnili hijerarhijske odnose, i sustav državne uprave usporedili s načinom funkcioniranja u gospodarstvu, u tom slučaju je Hrvatski sabor nadzorno tijelo, Vlada uprava, a ministarstva organizacijski dijelovi. Slijedom toga, predmjeva se i nadležnost i odgovornost.

Važna je predvidljivost i sigurnost onih na koje se propisi odnose, u ovom slučaju poslodavce, kao i sve druge dionike, i zato se mora osigurati „vladavina prava“ u postupanju svih čimbenika, a posebno predstavnika vlasti.

Povezani problem na koji poslodavci ukazuju je kvaliteta pripreme zakonskih i podzakonskih propisa, a time i njhova praktična (ne)provedivost, kao i nerješeno preklapanje nadležnosti između državnih tijela, što utječe na poslovanje i troškove.

Primjera radi Zakonom o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18) propisano je da inspekcija rada provodi „ nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu“. Istodobno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike „obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu u odnosu na dobivena ovlaštenja“ ! Kako se očito radi o nepotrebnom miješanju drugog državnog tijela u inspekcijske poslove, od 2019.godine navedeni propust još uvijek nije otklonjen. Naime, ministarstvo treba biti zaduženo za provođenje isključivo upravnog postupka vezano za izdavanje ovlaštenja, a poslovi nadzora kako zakon i govori trebaju biti u djelokrugu inspekcije rada, kao specijaliziranog i stručnog državnog tijela. Vlada i čelnici dva državna tijela već više od pet godina ne poduzimaju ništa, kako bi se nadležnosti razgraničile.

Velike najave i priče o tkzv. administrativnom rasterećenju gospodarstva očito je nisu obuhvatile ono što je najveći problem.
Krajnje je vrijeme da se ova pitanja kao i racionalizacija državne uprave stave u fokus djelovanja svih nadležnih pojedinaca,institucija i organizacija, ali i da poslodavci putem svojih udruga i udruženja energičnije zahtijevaju otklanjanje anomalija.

Vitomir Begović

You may also read!

wall

Svjetske burze porasle, u fokusu Trumpovi potezi

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pri čemu je europski STOXX 600 indeks dosegnuo rekordne razine,

Read More...
Zaštita na radu uz dodanu vrijednost

Zaštita na radu uz dodanu vrijednost

Poslodavci imaju obvezu, ali i potrebu svojim zaposlenicima koji su zaduženi za područje zaštite na radu, kao i radničkim

Read More...
poljoprivreda

HUP: Nužan zaokret u poljoprivredi radi nacionalne prehrambene sigurnosti

Nastave li se negativni trendovi u poljoprivredi Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću, poručili su iz Hrvatske

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design