Hrvatska udruga poslodavaca provela je anketu među svojim članicama o troškovima proizašlim iz uvođenja dodatnih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u doba pandemije (fizičke barijere, viziri, maske, dezinficijensi, kamere).
Iz ankete u kojoj su sudjelovali poslodavci koji zapošljavaju 42.000 radnika proizlazi da je prosječan iznos preventivnih mjera po radniku gotovo 1.300 kuna. Razlike su značajne među sektorima, a najveće izdatke imaju uslužne djelatnosti koje su osim svojih radnika morale investirati i u zaštitu zdravlja svojih kupaca poput turizma i ugostiteljstva, benzinskih postaja i trgovine.
Do sada su po zaposlenom imali ukupan trošak od 1.460 do 2.050 kuna, prerađivačka industrija i građevina kreću se u rasponu od 1000 do 1100 kuna po zaposlenom, a ICT oko 500 kuna. Privatne zdravstvene i socijalne ustanove, odnosno poliklinike zbog pojačane zaštite radnika imaju desetorostruki rast tih troškova.
Primjenjujući ove podatke na cijele sektore dolazimo do velikih iznosa radi zaštite zdravlja koje su poslodavci preuzeli na sebe u pandemiji – prerađivačka industrija izdvojila je 230 milijuna kuna, trgovina 300 milijuna kuna, a građevina 105 milijuna. Anketirani sektori podnijeli su gotovo 800 milijuna kuna dodatnih troškova od početka pandemije, što daje prosječni iznos od 130 milijuna kuna mjesečno.
„Naša anketa pokazala je ono što u HUP-u neprestano ponavljamo – gospodarstvo ovu krizu neće izdržati bez uvođenja kompenzacijskih mjera. Troškovi kontinuirano rastu, a ne uvode se adekvatna rasterećenja koja bi ih amortizirala. Sada je pravi trenutak i za smanjenje svih onih nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada čije se uklanjanje godinama odgađa. Bez čvrstog realnog sektora ni drugi dijelovi društva neće opstati kroz ovo neizvjesno razdoblje pandemije kojoj se zasada još ne nazire kraj.“ – istaknuo je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a
Ovi podaci ukazuju na razmjere kojima je koronakriza pogodila gospodarstvo, stoga poslodavci okupljeni u HUP-u traže hitno uvođenje dodatnih mjera. S ciljem smanjenja financijskog opterećenja poslodavaca, tražimo da se smanji PDV na sva sredstva zaštite i prevencije te da svi oblici privremene nesposobnosti za rad zbog COVID-19 budu na teret HZZO-a (simptomi slični COVID-19, briga za člana obitelji, bolovanje zbog zaraze).
Borba protiv COVID-a je zajednička borba te se nadamo kako će vlada riješiti problem nedostatka cjepiva na tržištu te pozivamo sve zaposlenike da se prihvate cijepljenje koje poslodavac organizira o svom trošku. Neke od mjera na kojima poslodavci inzistiraju su brzi krediti za likvidnost te garancije i jamstva. Značajan prostor za troškovno rasterećenje vidimo u smanjenju parafiskalnih davanja kojima se može i treba hitno kompenzirati 800 milijuna kuna troškova prevencije.
