Svaki stanovnik EU-a godišnje u prosjeku kupi gotovo 15 kilograma odjeće i tekstilne robe i ta je potrošnja po štetnom utjecaju na klimu i okoliš odmah iza hrane, stanovanja i mobilnosti, pokazali su podaci Europske agencije za okoliš (EEA).
Pandemijska kriza smanjila je prodaju tekstila u 2020. za devet posto, a odjeće za 17 posto, ali potrošnja se zadržala na visokoj razini, utvrdila je agencija u izvješću objavljenom u četvrtak.
Za proizvodnju te robe potreban je 391 kilogram sirovina, devet kubičnih metara vode i 400 četvornih metara zemlje po stanovniku, uz ugljični otisak po stanovniku od oko 270 kilograma, izračunala je u četvrtak EEA.
Agencija je utvrđenih 15 kilograma po stanovniku, podijelila na 6,1 kilogram odjeće, šest kilograma tekstila za kućanstvo, poput posteljine i tepiha, te 2,7 kilograma obuće.
EEA nije izračunala potrošnju za svaku zemlju EU-a posebno, ali ona je uglavnom veća u bogatijim zemljama imaju veću potrošnju, rekao je stručnjak EEA-e Lars Mortensen.
Rezultati predstavljaju procjene pa mogu varirati od istraživanja do istraživanja, ali godišnji je prosjek ostao relativno konstantan u proteklih 10 godina.
Očekuje se da će podaci za 2021. biti slični onima za 2020., a ova bi godina trebala donijeti povećanje, rekao je Mortensen.
Budući da se ti proizvodi uglavnom proizvode u Aziji, većina resursa troši se u toj regiji na koju otpada i lavovski dio emisije štetnih plinova. Od 270 kilograma ugljičnog dioksida po stanovniku tek je nešto više od četvrtine proizvedeno u EU.
Zemlje EU-a tekstil uglavnom uvoze iz Kine, Bangladeša i Turske, a izvoze ponajviše u Veliku Britaniju, Švicarsku i SAD.
Europska komisija namjerava krajem ožujka predstaviti strategiju o održivom tekstilu i kružnom gospodarstvu, a prije objave pozvala je tekstilnu industriju da se okrene kružnim poslovnim modelima i usredotoči na trajni, bezvremenski dizajn kako bi se smanjio utjecaj na okoliš.
Prema europskoj agenciji za okoliš, negativan utjecaj tekstilne industrije na klimu i okoliš može se smanjiti održavanjem vrijednosti tekstila, produljenjem njegovog životnog ciklusa i pojačanom upotrebom recikliranih materijala.
To zahtijeva ne samo tehničke, društvene i ekonomske inovacije, već i promjene ponašanja potrošača i političku podršku, poručuju.
Tekstilna industrija spada među najveće privredne grane u svijetu i prema procjenama Ujedinjenih naroda ostvaruje godišnji promet od 2.400 milijardi dolara i zapošljava više od 75 milijuna ljudi.
U EU njezin je prihod u 2019. iznosio 162 milijarde eura, a zapošljavala je više od 1,5 milijuna radnika, prema EEA-i. (H)
