Nakon veljače, odnosno nakon prva dva mjeseca, više se ne može govoriti o usporavanju robne razmjene EU u odnosu na prošlu godinu. Naime, rast izvoza na godišnjoj razini bio je neznatno dinamičniji nego u istom razdoblju prošle godine, 4,1% u odnosu na 4,0%, a rast uvoza osjetno dinamičniji, 6,2% u odnosu na 3,6%.
Takva su kretanja donekle bila u suprotnosti s očekivanjima da će rast globalne robne razmjene usporiti s obzirom na očekivano usporavanje rasta globalnoga gospodarstva i nadalje prisutan globalni protekcionizam.
Međutim, sudeći prema ostvarenim brojkama na razini Europske unije i dalje ne dolazi do izraženijeg pada potražnje koji bi utjecao na vrijednost uvoza, dok se utjecaj navedenih čimbenika na vrijednost izvoza čini nešto veći. Pritom treba napomenuti da kretanje cijene sirove nafte, koje inače znatno određuje trendove u robnoj razmjeni EU, nije imalo većeg utjecaja na vrijednost izvoza i uvoza.
Naime, prosječna cijena sirove nafte u prva je dva mjeseca bila približno 8% niža nego u istom razdoblju prošle godine, ali to nije bitnije utjecalo na pad uvoznih cijena sirove nafte i naftnih derivata za EU. Točnije, uvozne cijene sirove nafte približno su stagnirale na razini prethodne godine, dok su uvozne cijene naftnih derivata povećane oko 3%.
Iz toga slijedi zaključak da je kretanje cijena sirove nafte u prošloj godini imalo znatno veći utjecaj na dinamiku rasta izvoza (putem izvoza naftnih derivata) i uvoza nego u ovoj godini. Određeni utjecaj na razliku u dinamici rasta robne razmjene imalo je i slabljenje eura prema američkom dolaru. Prosječna vrijednost eura u prva je dva mjeseca bila 7,2% manja nego u istom razdoblju prošle godine, tako da je dio robne razmjene koji se ostvaruje u dolarima prilikom preračunavanja imao veću vrijednost u eurima. Kako su cijene nafte i kretanje tečaja imali suprotno djelovanje na dinamiku rasta izvoza i uvoza u prošloj i ovoj godini, teško je govoriti o „realnom“ kretanju vrijednosti robne razmjene.
Kada se promatraju pojedine skupine proizvoda, vrijednost je izvoza i uvoza smanjena samo kod energije, odnosno energenata; kod izvoza za 10,3%, a kod uvoza za 0,3%, pri čemu energenti imaju znatno manji udio u izvozu nego u uvozu EU. Promatrano po deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera, izvoz je najviše smanjen prema Turskoj, na što je utjecao prošlogodišnji pad vrijednosti turske lire, a smanjen je i prema Južnoj Koreji i Indiji, dok je vrijednost uvoza smanjena samo kod uvoza iz Norveške iz koje EU najviše uvozi upravo energente. Sve navedeno rezultiralo je pogoršanjem salda vanjskotrgovinske razmjene EU s ostatkom svijeta s prošlogodišnjih 20,7 milijardi eura na 28,4 milijarde eura.
Podatci Eurostata o robnoj razmjeni članica EU pokazuju da je u prva dva mjeseca pad vrijednosti izvoza zabilježen samo kod Belgije i Malte, a Hrvatska se s rastom od 8% nalazila među članicama koje su znatnije povećale svoj izvoz. Pad vrijednosti uvoza istodobno je zabilježen samo u Belgiji i Finskoj, a Hrvatska je ponovo bila među članicama s najvećom stopom rasta. U konačnici se, prema podatcima Eurastata, Hrvatska našla među članicama koje su popravile svoj vanjskotrgovinski saldo u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.
