Proizvođačke cijene u europskoj industriji porasle su u studenom, odražavajući skok u energetskom sektoru, pokazale su u četvrtak prve procjene europskog statističkog ureda
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni porasle su u studenom za 0,5 posto u odnosu na listopad kada su uvećane za 0,1 posto, izračunali su statističari.
Na razini EU bile su veće za 0,6 posto nakon što su sredinom jeseni također porasle za 0,1 posto.
Najsnažnije su porasle cijene u energetskom sektoru, za 1,8 posto eurozoni i za 1,9 posto u Uniji, znatno oštrije nego u listopadu, kad su uvećane za 0,1 odnosno za 0,2 posto.
Ostali sektori tek su blago podigli cijene, uz iznimku proizvođača netrajnih potrošačkih dobara koji su ih ponovo blago smanjili, za 0,2 posto u prosjeku na oba područja.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji eurozone uvećane su za 0,1 posto, nakon stagnacije u prethodna četiri mjeseca. I na razini Unije uvećane su za 0,1 posto, nakon stagnacije u listopadu i blagog rujanskog pada, za 0,1 posto.
Skok u Irskoj
Najsnažnije su u studenom na mjesečnoj razini porasle proizvođačke cijene u Irskoj, za 4,4 posto.
Slijede Švedska s rastom od 1,9 posto, te Bugarska i Grčka gdje su uvećane po 1,6 posto.
Hrvatska je pratila prosjek EU-a rastom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u studenom za 0,6 posto u odnosu na listopad kada su umanjene prvi put od svibnja, za 0,1 posto.
Blizu je i Austrija gdje su proizvođačke cijene u studenom na mjesečnoj razini porasle za 0,5 posto.
Skupinu zemalja s najvećim padom proizvođačkih cijena ponovno je predvodila Slovačka, uz smanjenje od 0,9 posto. Slijede Cipar i Španjolska gdje su pale za 0,8, odnosno za 0,5 posto.
U Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj cijene su se zadržale na razini iz listopada.
Oštriji pad
Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni pale su u studenom za 1,7 posto, nakon 0,5‑postotnog pada u prethodnom mjesecu, izračunali su statističari.
Na razini Unije umanjene su za 1,3 posto, nakon što su u listopadu gotovo stagnirale.
Cijene su u studenom na godišnjoj razini pale samo u energetskom sektoru, i to za 7,4 posto u eurozoni i za 6,1 posto u EU. Još u listopadu proizvodi energetskog sektora bili su pojeftinili za 3,9 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,6 posto na razini Unije.
Najsnažnije su pak i u studenom na godišnjoj razini porasle cijene trajnih potrošačkih dobara, za 2,0 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU. Mjesec ranije uvećane su za nekih 1,5 posto.
Izrazitije su porasle i proizvođačke cijene kapitalnih dobara, za nekih 1,7 posto, pokazuju izračuni Eurostata.
Netrajna potrošačka dobra poskupjela su pak za 1,1 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u studenom na godišnjoj razini za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u Uniji, gotovo jednako kao u listopadu i rujnu.
Hrvatska uz Austriju
Daleko najveći skok proizvođačkih cijena bilježila je i u studenom Bugarska, za čak 13,8 posto.
Slijede Rumunjska i Estonija gdje su porasle za 4,9, odnosno za 3,2 posto.
Blizu je i Hrvatska s rastom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda za 2,9 posto u odnosu na studeni 2024., najsnažnijim u nešto više od dvije godine. U listopadu bile su porasle za 2,0 posto.
U skupini je i Švedska s rastom cijena u studenom za 2,6 posto.
Najviše su pak i u studenom na godišnjoj razini pale cijene u Luksemburgu, za 5,5 posto. Slijede Portugal i Irska, gdje su umanjene za 3,8, odnosno 3,6 posto.
Istu razinu proizvođačkih cijena kao i u studenom 2024. bilježio je samo Cipar, pokazuju podaci Eurostata.
(Hina)
