U Hrvatskoj je u 2019. bilo oko 2,8 milijuna hektara šumskog zemljišta, gotovo isto kao i godinu dana prije, proizvedeno je ukupno 5,4 milijuna kubičnih metara drva, što je rast od 0,2 posto, pri čemu su porasle i prosječne cijene prodanog drveta, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupna sječa četinjača u 2019. je bila manja za devet posto i iznosila je 965 tisuća kubičnih metara, dok je sječa listača porasla 2,4 posto u odnosu na 2018. godinu i iznosi 4,4 milijuna kubičnih metara.
Prošle je godine proizvodnja ogrjevnog drva, uključujući drvo za drveni ugljen, porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, na nešto više od 2,2 milijuna kubičnih metara.
Proizvodnja industrijskog drva je pak pala za 0,6 posto, na 3,2 milijuna kubičnih metara.
Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna vrijednost prodanog drveta u 2019. u odnosu na 2018. porasla za 11,5 posto, na dvije milijarde kuna, a za 13,1 posto su skočile i prosječne cijene, na 381,62 kune po kubičnom metru.
Rast ukupne vrijednosti prodanog drva u 2019. u odnosu na 2018. rezultat je rasta vrijednosti industrijskog drva za 16,4 posto, kažu statističari.
Tako je ukupna vrijednost prodanog industrijskog drveta iznosila 1,6 milijardi kuna.
Podaci DZS-a pokazuju da u ukupnoj vrijednosti prodanog drveta listače sudjeluju s 86, a četinjače s 14 posto. Prosječna cijena četinjača u 2019. u odnosu na 2018. smanjena je za 3,2 posto, na 300,82 kune po kubičnom metru, dok je cijena listača porasla za 16,4 posto, na 399,02 kune po kubičnom metru.
Rezultat toga jest spomenuti rast prosječnih cijena za 13,1 posto, pojašnjavaju statističari.
U 2019. u odnosu na 2018. vrijednost utrošenog sjemena i sadnog materijala u šumarstvu veća je za 20,1 posto, dok je ukupna vrijednost sredstava utrošenih za zaštitu šuma manja za 4,4 posto. Izraženo u kunama, povećan je trošak sadnog materijala za oko 7,5 milijuna kuna, dok je smanjen trošak sredstava za zaštitu šuma za 330 tisuća kuna.
Ukupne štete u 2019. u odnosu na 2018. porasle su za 30,8 posto, a u pojedinačnim vrstama šteta najveće povećanje je kod šteta nastalih kao posljedica požara (150 posto). (H)
