Promet u maloprodaji na području eurozone blago je pao i u rujnu, a Hrvatska je bila među zemljama s najsnažnijim rastom, pokazale su u četvrtak preliminarne procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone bio je u rujnu manji za 0,1 posto nego u kolovozu kada je, prema revidiranim podacima, bilježio isti postotni pad, izračunali su statističari.
Na razini Unije promet se pak zadržao na razini iz prethodnog mjeseca kad je, prema revidiranim podacima, umanjen za 0,1 posto.
Najviše je u rujnu pao obujam prodaje goriva, za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU, višestruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.
Promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda stagnirao je pak u zoni primjene zajedničke valute na početku jeseni, a na razini Unije smanjen je za 0,2 posto. U kolovozu bio je na oba područja porastao za 0,4 posto.
Maloprodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda kliznula je za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke valute, osjetno blaže nego u kolovozu. Na razini Unije zadržala se na razini s kraja ljeta.
Hrvatska uz Rumunjsku
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji pad prometa na mjesečnoj razini zabilježila je u rujnu Litva, za 1,1 posto.
Slijede Latvija i Slovenija, s padom prometa od 0,7 posto, te Italija je umanjen za 0,6 posto.
Najveći rast bilježili su pak Luksemburg i Malta, za 1,7 posto.
U Estoniji i Slovačkoj obujam prometa u maloprodaji porastao je na mjesečnoj razini za 1,5, odnosno 1,4 posto.
Blizu im je i Hrvatska s rastom prometa u maloprodaji u rujnu za 1,3 posto u odnosu na kolovoz kada je bio porastao za 0,3 posto. Kraj ljeta bio je tako donio stabilizaciju prometa, nakon 1,7-postotog pada u srpnju najsnažnijeg u nešto više od godinu dana.
Rame uz rame s Hrvatskom bila je u rujnu Rumunjska, s istim postotnim rastom prometa.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Grčku.
Pad prodaje goriva
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji eurozone porastao je u rujnu za 1,0 posto, a na razini Unije za 1,3 posto, izračunali su statističari.
U kolovozu je, prema revidiranim podacima, uvećan za 1,6 posto na oba područja.
Najveći rast prometa zabilježen je i u rujnu u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 1,4 posto u eurozoni te za 1,9 posto u EU, ali osjetno slabiji nego u kolovozu.
Promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda uvećan je u zoni primjene zajedničke europske valute za 1,0 posto i za samo 0,5 posto na razini Unije.
Benzinske postaje u eurozoni bilježile su pak pad prometa za 0,7 posto. U Uniji prodaja goriva uvećana je pak za skromnih 0,5 posto.
Cipar na vrhu
Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je i u rujnu Cipar, od 8,5 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.
Slijedi Malta sa skokom prodaje od 6,6 posto te Bugarska gdje je porastao za 5,7 posto.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u rujnu porastao za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Na kraju ljeta bio je porastao za 2,4 posto.
Blizu su Hrvatske u rujnu bile Estonija i Mađarska s rastom prometa od 3,2, odnosno 3,0 posto.
Najveći pad prometa na godišnjoj razini zabilježila je pak Italija, za 2,3 posto, a u stopu je prati Rumunjska s padom prometa za 2,1 posto.
Smanjenje obujma prodaje u odnosu na prošlogodišnji rujan bilježile su još samo Belgija i Austrija, za 0,8, odnosno 0,1 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.
(Hina)
