Hrvatska treba više i kvalitetnije promovirati svoje povijesno-kulturno-arheološke lokalitete, jer time može postići još bolju prepoznatljivost i ojačati turistički promet, poručeno je u ponedjeljak s predstavljanja prve publikacije nastale suradnjom sektora turizma i arheologije – “20 top arheoloških destinacija Hrvatske”.
Publikaciju je na hrvatskom i engleskom jeziku, u 1.000 primjeraka, u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i stručnjacima, izdalo Ministarstvo turizma na inicijativu autorica Vlaste Klarić i Dore Kušan Špalj, a na više od stotinu stranica prikazuje arheološke destinacije u priobalnom i kontinentalnom dijelu zemlje te UNESCO-ova odredišta.
U publikaciji su prikazani u obalnom dijelu Pula, NP Brijuni, Kvarner – Rijeka i Krk te Lošinj i Cres, Zadar, Nin, Solin i Vid, na kontinentu Krapina, Zagreb-Ščitarjevo (Velika Gorica), Varaždinske Toplice, Sisak, Vinkovci i Vukovar, a među UNESCO-ovim odredištima Poreč, Šibenik, Trogir, Split, Hvar i Dubrovnik. Osim opisa i zanimljivosti, uz njih su navedene i lokacijske oznake te mogućnosti kako doći do njih, s preporukama za manifestacije, turističke agencije i kulturne ustanove u kojima se posjetitelji mogu detaljnije informirati.
“Riječ je o publikaciji u formi svojevrsnog vodiča pomno odabranih 20 lokacija, koje uz svoju povijesno-kulturnu i znanstvenu važnost mogu privući puno turista zainteresiranih za kulturnu ponudu i zbog svojih atrakcijskih potencijala”, istaknuo je na predstavljanju publikacije u zagrebačkom Arheološkom muzeju njegov ravnatelj Sanjin Mihelić, ocjenjujući da je tako nešto nedostajalo za stvaranje kvalitetnog partnerstva arheologije i turizma u čemu vidi još jako puno prostora za suradnju.
Vjeruje da to može potaknuti pred i posezonska događanja temeljena na baštini, kulturi i arheologiji, kao i da je takvo izdanje korisno svakome tko želi upoznati najvrijednije u baštini što Hrvatska ima.
“Nadamo se da ovime počinje jača suradnja turizma i arheološke struke, koji su zapravo prirodni saveznici, kao i da će publikacija biti i poticaj turističkim agencijama za razradu arheološko-turističkih programa, jer put od potencijala do proizvoda je često dug, traži viziju i investicije, no one su nedvojbeno isplative, za što je odličan primjer i ulaganje u muzej Vučedola, što je također jedna od šest kontinentalnih lokacija od ukupnih 20 u publikaciji”, naglasio je Mihelić.
Naglasivši da je publikacija prilog razvoju kulturnog turizma, koji je u turističkoj strategiji do 2020. označen jednim od 10 ključnih proizvoda u hrvatskom turizmu, glavni tajnik Ministarstva turizma Ivo Bašić iznio je procjene da u svijetu oko 50 posto turista putuje motivirano kulturom.
“Odabrati top 20 destinacija za ovu publikaciju sigurno nije bio lako, ali neka to bude put za daljnja istraživanja i jačanje svijesti o potrebi čuvanja i kvalitetnog upravljanja baštinom kao iznimno vrijednim i turističkim resursom”, poručio je Bašić ističući i da je “u kulturnom turizmu u zadnji desetak godina učinjeno dosta, ali i da ima još jako puno prostora za nove inicijative i poslove”.
Jedna od autorica publikacije i njezina inicijatorica Vlasta Klarić naglasila je kako je svrha publikacije ukazati na najbolje arheološke lokalitete otvorene turističkoj javnosti i stvoriti učinkoviti alat za poslovne korisnike, turističke agencije i touroperatore te proširiti volumen poslovnih korisnika arheoloških resursa za inovativne programe i vremenski raspon posjeta destinacija. (H)
