RBAnalize – 2017. godina – prilike koje bi trebalo iskoristiti

In Financije i gospodarstvo
rba

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su prvo ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom „2017. godina – prilike koje bi trebalo iskoristiti“.

Ekonomski rast u 2016. godini zasigurno je nadmašio očekivanja i onih najoptimističnijih. Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka Srednje i Istočne Europe s dobrim izgledima da se nastavi i tijekom 2017. Poticaj rastu dolazit će najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih. Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme koja je prošla parlamentarnu proceduru u posljednjem tromjesečju 2016. godine. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava.

Osim smanjenja poreznog opterećenja pozitivan utjecaj trebao bi se osjetiti i kroz rast potencijalnoga BDP-a. Trošak porezne reforme u obliku smanjenja proračunskih prihoda trebao bi se nadoknaditi kroz veću potrošnju i investicije. Smanjenjem poreza na dohodak, unatoč ukidanju određenih olakšica, potpiruje se optimizam potrošača, dok se smanjenjem poreznog opterećenja poduzetnicima povećava konkurentnost. Uz potisnutu inflaciju i očekivanja da će i 2017. godina donijeti uspješnu turističku sezonu, izgledno je da će osobna potrošnja nastaviti s dinamikom rasta kakvu smo bilježili i u 2016. godini.

Važnost turizma ogleda se u strukturi smještajnih kapaciteta, gdje je udio privatnoga smještaja kućanstava značajan. Prema našim očekivanjima, turizam će i dalje generirati investicije. U uvjetima početka pozitivnoga poslovnog ciklusa, investicije zamašnjak dobivaju i uspješnijim korištenjem sredstava EU fondova. To se odnosi i na privatne i na javne investicije. Očekivano jačanje domaće potražnje te razmjerno snažan rast izvoza usluga (primarno turizma) za sobom povlače snažniji rast uvoza roba. Stoga očekujemo blago negativan učinak neto inozemne potražnje. Time ponovno dolaze do izražaja niska konkurentnost hrvatskog realnog sektora (industrije) te posljedično visoka uvozna ovisnost.

Naime, unatoč pozitivnim promjenama i činjenici da su se hrvatska poduzeća (osobito srednja i mala) okrenula inozemnim tržištima, izvoz roba i njegova važnost u Hrvatskoj ostaju mali i nedovoljni da budu pokretači rasta. Štoviše, on jasno naglašava probleme lokalnoga tržišta. Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neučinkovite javne administracije, koja uz prečesto mijenjanje propisa koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, rješavanje problema u velikim javnim sustavima (zdravstvo, školstvo i socijala) trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata.

U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. godini ima šansu učiniti rast stabilnim i održivim. I dok prihodna strana proračuna za razdoblje 2017. – 2019. godine ulijeva povjerenje, još jednom je propuštena prilika za smanjivanje i strukturne promjene na rashodnoj strani. Naime, značajni pritisci različitih korisnika državnog proračuna pojačavaju rizik od daljnjeg rasta rashoda, ali i odgode potrebnih mjera. Stoga u usporedbi s Vladinim prognozama, naša procjena manjka u državnoj blagajni ostaje konzervativnija, ali ipak dovoljna za ostvarivanje primarnoga suficita i polagano smanjenje javnoga duga.

Godina 2017. je vjerojatno posljednja godina sa sniženim kamatnim stopama na europskom tržištu. Gotovo je sigurno da će u uvjetima potisnute inflacije i skromnih stopa opravka ESB, ali i HNB nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom. Izlazna strategija ostaje lagana nepoznanica, a njezin početak očekuje se najkasnije u 2018. godini. Tada bi trebalo doći do rasta troškova financiranja, a pogođene će biti države s najlošijim fundamentima koje nisu iskoristile razdoblje obilja likvidnosti i niskih kamatnih stopa za prilagodbu i pozitivne promjene.

U ovim RBA analizama središnja tema su mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj i usporedba s istim sektorom u Europskoj uniji. Promatrajući broj poduzeća, ukupnu zaposlenost te njihovu dodanu vrijednost SME u Hrvatskoj ne pokazuje značajnije razlike u odnosu na isti sektor u ostalim zemljama EU-a. U Hrvatskoj SME-ovi osiguravaju 55 posto ukupne dodane vrijednosti (u usporedbi s 58 posto u EU-u) te 67 posto ukupnih radnih mjesta, što je blizu prosjeka EU-a. Međutim, produktivnost, izražena kao dodana vrijednost po glavi stanovnika, i dalje je niska, pogotovo u mikropoduzećima s nula do devet zaposlenika.

You may also read!

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Pregovarački timovi na čelu s gospodinom Mirkom Habijancem, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), i gospođom Jasenkom Vukšić,

Read More...
Rimac Nevere

Prvi hrvatski kupac preuzeo isporuku Rimac Nevere

Cijenjeni neurokirurg dr. Branko Škovrlj koji živi u New Jerseyju postao je ponosni vlasnik hiperautomobila s hrvatskim potpisom. Rimac Nevera

Read More...
Aleksandra Grigić

Hrvatski duhani, dio BAT grupacije u novu proizvodnu sezonu idu s povećanjem proizvodnje duhana, interes proizvođača je velik

Nešto više od mjesec dana do kraja ugovaranja nove proizvodne sezone, Hrvatski duhani, dio BAT grupe, imaju ugovoreno 16

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design