Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u e-Savjetovanje Nacrt prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kojeg je namjera uvesti novi sustav plaća i vrednovanja rada u javnom sektoru.
Kao cilj zakona navodi se unapređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama s obzirom da su u proteklih 20-ak godina uočeni određeni nedostaci sadašnjeg sustava plaća kao što su, na primjer, nejednake plaće za ista radna mjesta, nepostojanje utjecaja ocjene učinkovitosti rada na plaću službenika i namještenika, nepostojanje sustava nagrađivanja za službenike i namještenike koji ostvare iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela odnosno javne službe u kojoj rade, nepostojanje koordinacije i nadzora nad sustavom plaća sa središnje razine, pravna nesigurnost pri obračunu plaća zbog postojanja više od 560 dodataka na plaću koje prate i razna tumačenja vezana uz njihov obračun, preveliki broj propisa (oko 300 propisa) kojima se uređuje sustav plaća te drugi nedostaci.
Zakonom se definira okvir za uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a naknadnim donošenjem podzakonskih akata provest će se vrednovanje radnih mjesta prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom i njihovo svrstavanje u određeni platni razred, utvrdit će se novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti za obračun plaće te će se definirati postupak ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika.
Najavljuje se da će se Zakonom postići sljedeće: osigurati će se jednakost plaća na istim radnim mjestima (jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti), što znači da plaća više neće ovisiti o državnom tijelu ili javnoj službi u kojemu radi službenik i namještenik već isključivo o radnom mjestu i poslovima koji se na njemu obavljaju;provest će se vrednovanje radnih mjesta pomoću unaprijed definiranih kriterija i na temelju toga će se utvrditi koeficijenti za obračun plaća za radna mjesta; ista ili istovrsna radna mjesta (u smislu razine složenosti poslova, odgovornosti, utjecaja na donošenje odluke, rukovođenja) svrstat će se isti platni razred i za svaki platni razred će biti utvrđen raspon koeficijenata;uvest će se jedinstvena platna ljestvica radi veće jednoobraznosti i standardizacije radnih mjesta;službenicima i namještenicima će se omogućiti promicanje u plaći na istom radnom mjestu, a visina plaće ovisit će o učinkovitosti rada (stjecanje prava na dodatke na plaću u ovisnosti od ocjene učinkovitosti rada u prethodnom razdoblju);uvest će se mogućnost nagrađivanja službenika i namještenika koji tijekom godine postignu iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela ili javne službe u kojoj rade; uvesti nadzor i praćenje nad sustavom plaća osnivanjem jedinstvenog, međuresornog tijela za nadzor i praćenje sustava plaća.
Fiskalni učinak ovog Zakona procjenjuje se na oko 12 milijuna eura godišnje u prve tri godine provedbe uslijed isplate jednokratnih godišnjih bonusa (koji će se moći isplaćivati već od 2024. godine) i promicanje u plaći, odnosno isplatu dodatka na plaću za učinkovitost rada za one koji će u 2024. i 2025. godini biti ocijenjeni ocjenom „izvrstan“.
Fiskalni učinak se povećava s odmakom vremena, jer će protekom godina službenici i namještenici kumulirati bodove stečene u postupcima ocjenjivanja učinkovitosti rada, što znači da će se povećavati ukupan broj službenika i namještenika koji će steći pravo na navedeni dodatak za učinkovitost rada, a povečavat će se i postoci dodatka na plaću po ovoj osnovi, jer visina dodatka na plaću izražena u postotku raste s povećanjem broja stečenih bodova.
Procjena je da će u prvih 10 godina provedbe ovoga Zakona fiskalni učinak iznositi oko 1,8 milijardi eura od čega se oko 158,3 milijuna eura odnosi na isplatu godišnjih bonusa, a 1,7 milijardi eura na promicanje službenika i namještenika u plaći odnosno na isplatu dodatka na plaću za učinkovitost rada.
Ministarstvo najavljuje osnivanje Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama u kojem će biti predstavnici svih resora javnih i državnih službi, kao i socijalnih partnera. Logično bi bilo uključiti i predstavnike javnosti, tj.korisnika usluga.
U svakom slučaju dobro je da se konačno pristupilo donošenju navedenog zakona i podzakonskih propisa.Ali ovo se ne smije promatrati kao izolirana tema.Uvjeti i vrednovanje rada u javnim službama i dalje je otvorena tema,gotovo u svim segmentima, a posebno u zdravstvu,zatim, u obrazovanju, predškolskom odgoju i obrazovanju ,socijalnoj skrbi.Posebno pitanje je državna služba kojoj je potrebno cjelovito preoblikovanje. Potrebna je organizacijska reforma ,usklađivanje poslova i nadležnosti, optimizacija strukture i broja izvršitelja, uključivo i smanjenje rukovodećih pozicija, postavljanje visokih etičkih normi i jasnih ciljeva uz mjerenje učinka.
Primjera radi,već dugi niz godina suočeni smo s nepopunjenošću sistematiziranih poslova inspektora u području zaštite na radu gotovo 34 posto, a u odnosu na kriterije ILO nedostaje ih više nego dvostruko, u pravosudnoj policiji,pravosudnim tijelima i nekim drugim operativnim poslovima slični su trendovi,bez naznaka mjera kojima će se to riješiti.Istovremeno boljom unutrašnjom organizacijom i objedinjavanjem srodnih poslova, preraspodjelom kadrova iz drugih tijela državne uprave moguće je nadomjestiti manjkove u drugim važnim područjima i osigurati da se bez značajnijeg povećanja mase sredstava za plaće osigura zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova, uz primjereno nagrađivanje rezultata rada.
Na žalost zbog oportunizma i izostanka prave reforme, na snazi je predugo vemena bila odluka o zabrani zapošljavanja u javnim i državnim službama, što je rezultiralo odljevom značajnog broja najkvalitetnijih službenika.“Vatrogasne“ mjere u vidu hitnih dodataka ne mogu biti supstitut za osmišljenu politiku razvoja javnih službi kojih su sastavni i vrlo važni dio i službenici te namještenici .Pod dojmom uspjelih sindikalnih akcija „67 je previše!“ usmjerenih na sprječavanje povećanja dobi za mirovinu i gotovo jednomjesečnog štrajka u obrazovanju ,kao i mogućih novih industrijskih akcija Vlada je izabrala pomirljivi put dijaloga i rješenja.Ali u narednom razdoblju očekuje se daleko više, konkretniji i dugoročno održiviji pristup i mjere.
Upravljanje ljudskim potencijalima mora se postaviti na visoku razinu;od propisanih i ujednačenih uvjeta za određene poslove, za upražnjene poslove popunjavanje uz javni natječaj i interni oglas ,posebno za rukovodeća radna mjesta na kojima je potrebno višegodišnje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u državnoj službi, transparentnost u selekcijskom postupku,provedba koncepta cjeloživotnog učenja te jednake šanse za razvoj i napredovanje temeljem ostvarenih radnih rezultata.I nagrade ne moraju biti samo materijalne ,već i nematerijalne naravi. U vrijeme kad se broj stanovništva smanjuje, širi Al, uvodi digitalizacija i drugi suvremeni oblici rada, javna tijela moraju se moći prilagoditi promjenjivim okolnostima.
U suprotnome samim reguliranjem plaća neće se postići potrebni sveobuhvatni učinci ka profesionalnom i efiasnom javnom sektoru. Kvaliteta javne uprave i upravljanja važan je čimbenik gospodarske uspješnosti i dobrobiti građana. Učinkovite državne i javne službe služe građanima i poduzećima. I to se mora vidjeti ne samo u propisima ,već u organizaciji i primjeni.
Prilika je i potreba da i poslovna zajednica aktivno sudjeluje svojim prijeldozima i komentarima u procesu navedenog savjetovanja koje je otvoreno do 22.lipnja 2023.godine na https://esavjetovanja.gov.hr/
Vitomir Begović
