Sve veća digitalizacija gospodarstva i uporaba digitalnih tehnologija na radnom mjestu donose prilike za radnike i poslodavce, uključujući nove mogućnosti za poboljšanje zaštite na radu. Digitalizacija brzo mijenja svijet rada i zahtijeva nova i ažurirana rješenja za sigurnost i zdravlje na radu. Digitalne tehnologije ne mijenjaju samo način na koji radimo, već utječu i na to gdje i kada radimo. Robotika i umjetna inteligencija podržavaju i zamjenjuju radnike koji rade u opasnim okruženjima.
Masovni podaci omogućuju učinkovitije sustave praćenja zdravlja i sigurnosti na radu. Rad na daljinu zaposlenicima omogućuje veću samostalnost i lakše usklađivanje profesionalnog i privatnog života. Unatoč prednostima, utjecaj automatizacije, digitalizacije i robotizacije na sigurnost i zdravlje na radu još uvijek je uglavnom nepoznat. Potencijalne izazove i rizike potrebno je temeljitije proučiti i zakonsku regulativu prilagoditi sigurnosti i zdravlju radnika u suvremenom radnom okruženju.
Europska kampanja Zdravo radno okruženje 2023.-2025.: Siguran i zdrav rad u digitalnom dobu nastojat će podići svijest o izazovima koje digitalna transformacija rada donosi u području zaštite na radu. U skladu s pristupom ‘nulte vizije’ smrtnim slučajevima povezanim s radom iz Strateškog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost na radu 2021.-2027., kao i s ciljevima Europske digitalne strategije, kampanja nastoji staviti sigurnost i zdravlje na radu u širu raspravu o politici EU-a te također razmatra rodnu dimenziju i potrebe specifičnih skupina radnika s povećanim rizikom. Pet prioritetnih područja daje strukturu kampanji: Rad na digitalnoj platformi; Napredna robotika i umjetna inteligencija; Rad na daljinu; Pametni digitalni sustavi i Upravljanje radnicima kroz umjetnu inteligenciju. https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/en
U sklopu četverogodišnjeg istraživačkog projekta, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) proučavala je prilike, izazove i rizike za sigurnost i zdravlje na radu koje donosi digitalna transformacija rada. Jedno od njezinih ključnih otkrića je da su digitalne tehnologije sigurne i produktivne samo ako su dizajnirane, implementirane, upravljane i korištene s pristupom usmjerenim na čovjeka. To znači da digitalne tehnologije (osobito umjetna inteligencija) moraju podržati, ali ne i zamijeniti ljudsku kontrolu i donošenje odluka, odnosno informiranje, uključivanje i savjetovanje radnika.
Kako bi se najbolje iskoristile prilike povezane s digitalnim tehnologijama na radnom mjestu i spriječili potencijalni rizici, problemima zdravlja i sigurnosti potrebno je pozabaviti se u fazi planiranja, budući da u fazi implementacije može biti prekasno. Jednako je važno nastojanje da se poveća digitalna pismenost radnika i poslodavaca, što će im omogućiti bolje razumijevanje digitalnih sustava te rizika i prilika koje oni donose.
Svakako je potrebni uzeti u obzir i pokazatelje istraživanja EU-OSHA-e (EU agencije za sigurnost i zdravlje na radu) – ESENER iz 2019. , koje iznosi dokaze da je povećana upotreba digitalnih tehnologija na radnom mjestu povezana s psihosocijalnim rizicima, kao što su vremenski pritisak, loša komunikacija ili suradnja, nesigurnost posla i rad u dugim smjenama ili nepravilno radno vrijeme.
U EU-OSHA-inoj anketi OSH Pulse za 2022. s radnicima, ispitanici u anketi navode da digitalne tehnologije dovode do toga da rade sami (44%), povećavaju njihov nadzor na poslu (37%), smanjuju njihovu autonomiju na poslu (19%), određuju brzinu ili tempo rada (52%) i povećavaju opterećenje (33%).
Nadalje, podaci iz istraživanja OSH Pulse 2022. pokazuju da radnici koji rade na daljinu kod kuće prijavljuju povećanje radnog opterećenja (33,2%), brzinu ili tempo rada koji određuju digitalne tehnologije (61,2%), socijalnu izolaciju (56,8%) i veliki vremenski pritisak ili preopterećenost poslom (46,9%) češće od ukupnog zaposlenog stanovništva.
U svakom slučaju sve šira primjena digitalizacije u svijetu rada upućuje na potrebu procjene svih rizika, socijalni dijalog poslodavaca i radničkih predstavnika, i primjenu učinkovitih mjera prevencije i zaštite.
Vitomir Begović
