Održivi razvoj i zelena tranzicija, digitalna transformacija, budućnost rada i konkurentnost ljudskih potencijala, EU politike, međunarodna relevantnost te domaća kvaliteta i izvrsnost teme su koje će HGK staviti u fokus svog djelovanja u narednom periodu, kako bi još snažnije doprinijela stvaranju snažnog i otpornog hrvatskog gospodarstva.
Predstavljene su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine HGK, koja je održana u Muzičkoj akademiji, a na kojoj su usvojeni Program rada i Financijski plan za 2022. godinu te smjernice strateškog razvoja za period do 2026. godine. Novost je i uvođenje funkcije voditelja poslovnog odnosa (VPO), koji će biti prvi kontakt s članicama koje plaćaju članarinu s institucijom.
„Donošenjem novog Zakona o HGK proces transformacije poslovanja, koji je pokrenut prije nekoliko godina, značajno smo ubrzali, a u nekim dijelovima i prilagodili. Osim toga, analizirali smo stanje na tržištu i potrebe naših članica te na temelju znanja i iskustva naših djelatnika definirali područja koja su ključna za njihovo daljnje poslovanje. Tako ćemo im biti podrška u zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, kreiranju radnog zakonodavstva usklađenog s potrebama tržišta rada budućnosti, uvođenju eura i iskorištavanju sredstava EU, definiranju i izlasku na ključna tržišta te promociji njihovih najboljih usluga i proizvoda“, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović te je dodao: „Istovremeno smo i sami sebe pogledali u ogledalu, analizirali smo prednosti i nedostatke te definirali promjene u organizaciji i internim procesima koje je potrebno provesti kako bi se ojačala funkcija HGK kao organizacije koja sluša, razumije i rješava probleme, ali isto tako informira i educira članice te im pomaže u razvoju i unapređenju“. Pojasnio je kako se to prvenstveno odnosi na uvođenje funkcije voditelja poslovnog odnosa, ali i kontinuirani razvoj ključnih kompetencija, odnosno stalnu edukaciju te poboljšanje internih vještina i sposobnosti, kako bi se promjenama iznutra te proaktivnom i otvorenom komunikacijom stvorila dodana vrijednost za sve članice.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš pojasnio je kako uvođenje funkcije VPO-a konkretno znači da će svaka članica koja plaća članarinu imati dodijeljenog zaposlenika HGK, koji svojim kompetencijama najbolje odgovara njenim potrebama. VPO će tako biti zadužen za svu komunikaciju između članice i institucije te će biti prva adresa za rješavanje čitavog niza poslovnih izazova i prepreka. „Na temelju strateških smjernica, ali i povratnih informacija s terena, definirali smo i cjenik usluga te pakete članarina za tzv. male članice, koje ćemo im ponuditi nakon stupanja Zakona na snagu“, poručio je Radoš te najavio skoro predstavljanje i novih usluga koje su u pripremi, a za koje vjeruje kako će biti potrebne i korisne članicama.
U skladu s novim Zakonom o HGK, sve tvrtke ostaju članice HGK, no članarina je obvezna za članice II. i III. kategorije, dok se članicama iz I. kategorije omogućava dobrovoljno plaćanje članarine, o čemu će se izjasniti nakon stupanja Zakona na snagu. Visina mjesečne članarine za I. skupinu iznosit će 150,00 kuna za one članice koje ostvaruju prihod do 7.500.000,00 kuna, odnosno 300,00 kuna za članice koje ostvaruju prihod viši od 7.500.000,00 kuna. Iznos članarine za II. I III. skupinu članica ostaje nepromijenjen, 1.083,00 kuna za II. skupinu i 3.973,00 kuna za III. skupinu.
Na Skupštini su predstavljeni i prioriteti HGK za 2022. godinu, a to su nastavak procesa modernizacije i reorganizacije poslovanja HGK kroz ranije spomenuto uvođenje funkcije VPO-a, izrada platforme za udruživanje i informacijskog sustava za analizu i internacionalizaciju poslovanja te edukacija o osiguravanju više bespovratnih sredstava iz fondova EU.
U skladu s usvojenim financijskim planom ukupni planirani prihodi HGK za 2022. godinu iznose 177.052.758 kuna, dok su rashodi planirani u iznosu od 177.018.812 kuna. Prihod od članarina procjenjuje se na 119.114.730 kuna, od čega 112 milijuna od obveznih članarina, dok se ostatak odnosi na naplate duga po članarinama, prihode od novih usluga i dobrovoljnih članarina.
