U Knjižnično-dokumentacijskom centru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je skup „Kako poboljšati korporativno upravljanje u Hrvatskoj“. Sudionici panela zaključili su kako je dinamika odbora jedini način uspostave potpuno funkcionalnog sustava korporativnog upravljanja. Korporativne prevare na globalnoj razini pokazuju da ni razvijenost nije dovoljan preduvjet korporativnog upravljanja.
„Korporativno upravljanje danas ima bitnu civilizacijsku misiju: pomoći u razvoju ambijenta u kojemu će se postavljati i ostvarivati ciljevi održivosti i odgovornog ponašanja prema budućim generacijama kao i društveni ciljevi kojima se potiče zajedništvo i nadzire pohlepa te ostvaruje raznolikost, ravnopravnost, uključenost i jednakost“, kazao je prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i koautor knjige „Nadzorni odbor: korporativno upravljanje i grupna dinamika“.
„U ostvarivanju te zadaće, dakako, središnji položaj ima nadzorni ili upravni odbor, povezujući vrhovne menadžere, koji upravljaju procesom stvaranja vrijednosti s dioničarima i drugim skupinama, raznovrsnih zahtjeva i interesa“, istaknula je dr. sc. Lana Cindrić, viša asistentica na Ekonomskom fakultetu i koautorica knjige „Nadzorni odbor: korporativno upravljanje i grupna dinamika“.
Skup su otvorile dekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ i Zrinka Udiljak Bugarinovski, voditeljica Knjižnično-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Domagoj Hruška, profesor na Ekonomskom fakultetu, na temu novih izazova korporativnog upravljanja. U panelu su sudjelovati: Vedrana Jelušić Kašić, član Uprave, Privredna banka Zagreb d.d., Neven Vranković, član Uprave, Atlantic Grupa d.d., Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider, i prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, dekanica Fakulteta organizacije i informatike.
„Nadzorni odbor: korporativno upravljanje i grupna dinamika“
Knjiga „Nadzorni odbor: korporativno upravljanje i grupna dinamika“ nastala je kao jedan od rezultata višegodišnjih promišljanja i istraživanja o moći, ovlastima, ulogama i odgovornosti upravljačkih strukturā u složenim poslovnim organizacijama.
Naime, loš i neučinkovit rad odbora glavni je indikator slabosti korporativnog upravljanja. Nisu rijetke situacije da nadzorni odbor ima samo ceremonijalnu ulogu bez stvarne moći odlučivanja; ponekad je sastavljen od članova koji ne razumiju mnogo, nemaju stručnost i kompetencije za obavljanje svojih zadaćā ili ne pokazuju dovoljno htijenja za preuzimanje ovlasti koje odbor ima.
Brojni skandali i korporativne prijevare, koji su uzdrmali poslovni svijet i globalnu ekonomiju u proteklih nekoliko desetljeća, doveli su u središte pozornosti potrebu za povećanjem kvalitete rada i osnaživanja odbora u svakom pogledu.
