Prema najnovijem istraživanju Svjetske banke, polovica država članica EU-a iskoristila je Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, ali druge zemlje i dalje zaostaju.
U izvješću pod nazivom “Promišljanja o ZPP-u” (Thinking CAP) potanko se iznosi kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU-a, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta.
Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su država članica koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima.
Druge zemlje, poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke, još se moraju potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i pobrinule se da bavljenje poljoprivredom bude isplativo. To mogu ostvariti poboljšanjem osnovnih pretpostavki za uspješnu poljoprivredu, čime bi se pospješili rezultati financijskih ulaganja koja su na raspolaganju u sklopu ZPP-a. Ostale države članice smjestile su se negdje između ove dvije skupine, pri čemu idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju.
“Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU-a više ne idu ruku pod ruku. Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim zemljama – poput Nizozemske – bavljenje poljoprivrednom katkad je unosnije od rada u drugim djelatnostima,” ističe Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije. “Približno polovica država članica EU-a danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovica još uvijek mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena.”
Izvješće Svjetske banke pokazuje kako je ZPP EU-a povezana s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja – tj. godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi – i sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva zaista ukazuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi.
Primjerice, u novijim državama članicama, rast produktivnosti rada u poljoprivredi povećava se s 3,1 n 4,7 posto godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. No, tu su i neke vrste potpora – a poznate su kao proizvodno vezana plaćanja kojima se poljoprivrednici nagrađuju za točno određenu biljnu ili životinjsku proizvodnju – za koje u izvješću nije ustanovljena takva povezanost. U prošlosti, ta proizvodno vezana plaćanja znala su dovesti i do krajnje prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima.
“Neke zemlje istrčavaju pred rudo jer plaćanja odobravaju poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom neophodnom za djelotvorno plasiranje svojih proizvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje svojih ulaganja”, napomenuo je Rogier van den Brink, glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “No, procesi uvedeni zahvaljujući ZPP-u impresivni su. ZPP uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU-a. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe.”
U izvješću se nadalje ističe kako pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i sufinanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značaja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja.
