Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na brži tempo povećanja kamata, zbog čega rastu prinosi na obveznice.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 5,2 posto, na 24.190 bodova. Za toliko je pao i S&P 500, skliznuvši na 2.619 bodova, dok je Nasdaq indeks pao 5,1 posto, na 6.874 boda. To je najveći tjedni gubitak tih indeksa od siječnja 2016. godine.
Pritisak na tržište traje više od tjedan dana, od kada su podaci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu. To je izazvalo strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.
Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.
Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedjeljak dosegnuo 2,885 posto, najvišu razinu u četiri godine.
A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.
Nakon oštrog pada krajem prethodnoga i početkom protekloga tjedna, u utorak i srijedu cijene su dionica nešto manje oscilirale, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaknulo dno.
Međutim, oštar pad cijena dionica u četvrtak pokazao je da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.
“Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju dokučiti kakav će biti daljnji smjer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje”, kaže Jonathan Corpina, partner u tvrtki Meridian Equity Partners.
S&P 500 trenutačno je u minusu gotovo 9 posto, a u jednom je trenutku bio na gubitku i više od 10 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja. U tom su razdoblju dionice iz sastava tog indeksa na vrijednosti izgubile oko 2.490 milijardi dolara.
Pad indeksa za više od 10 posto u odnosu na njihovu prethodnu razinu znači da su ušli u područje korekcije, a posljednji put S&P 500 indeks bio je u području korekcije u siječnju 2016. godine, kada je zaronio 13,3 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što je tada bila posljedica oštrog pada cijena nafte.
Korekcija cijena dionica dugo se očekivala, s obzirom da su cijene godinama rasle gotovo bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne razine.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.
“Trenutačno na tržištu imate fundamentalne razlike. S jedne strane gospodarstvo snažno raste, kao i zarade kompanija, dok s druge strane rastu inflacija i kamatne stope. Veliko je pitanje što će od toga dominirati”, kaže Giri Cherukuri, direktor u tvrtki OakBrook Investment, koji i idućega tjedna očekuje nestabilno trgovanje.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 4,7 posto, na 7.092 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,3 posto, na 12.107 bodova. I pariški CAC izgubio je 5,3 posto, skliznuvši na 5.079 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 8,1 posto, na 21.382 boda. (H)
