Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija i nadi ulagača da će američki Fed usporiti tempo povećanja kamata.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 3 posto, na 32.845 bodova, dok je S&P 500 skočio 4,3 posto, na 4.130 bod, a Nasdaq indeks 4,7 posto, na 12.390 bodova.
Zahvaljujući tome, indeksi su zabilježili snažni rast i u cijelom mjesecu. Tako je S&P 500 srpanj završio s rastom od 9,1 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od studenoga 2020., dok je Nasdaq porastao 12,3 posto, najviše od travnja iste godine.
Rast tih indeksa prošloga tjedna ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.
Posebno snažno porasle su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Amazon.com, Alphabet i Microsoft, koje imaju znatnu težinu u S&P 500 i Nasdaq indeksu.
Općenito, sezona objave financijskih rezultata zasad je vrlo dobra.
Od 279 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile poslovna izvješća, njih 77 premašilo je svojim zaradama očekivanja analitičara.
Tako se sada procjenjuje da su zarade kompanija u drugom tromjesečju porasle 7,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se još prošloga tjedna očekivao rast manji od 6 posto.
S druge strane, makroekonomski pokazatelji nisu baš inspirativni. Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.
Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi gospodarski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.
Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta gospodarstva, taj podatak potaknuo je špekulacije da bi američka središnja banka ubuduće mogla biti manje agresivna po pitanju povećanja kamata.
Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je u srijedu povećao ključne kamatne stope za daljnjih 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, u raspon od 2,25 do 2,50 posto.
Ulagače je, međutim, ohrabrila izjava predsjednika Feda Jeromea Powella da će daljnji potezi središnje banke ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima i da je za očekivati usporavanje tempa zaoštravanje monetarne politike.
U svakom slučaju, ulagači su mirni što se kamata tiče do kraja ljeta jer se iduća sjednica Feda održava tek u rujnu.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2 posto, na 7.423 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,7 posto, na 13.484 boda, a pariški CAC 3,7 posto, na 6.448 bodova.
Solidne zarade europskih kompanija podupiru već neko vrijeme dobru izvedbu dioničkih tržišta, pa je paneuropski Stoxx 600 završio srpanj s dobitkom od 6,3 posto, što je njegova najbolja mjesečna izvedba od studenoga 2020.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, na 27.801 bod. (H)
