Cijene hrane pale su u listopadu na najnižu razinu u više od dvije i pol godine, odražavajući pojeftinjenje šećera, žitarica, biljnih ulja i mesa, izvijestila je u petak agecija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda spustio se u listopadu za 0,5 posto u odnosu na rujan i iznosio je u prosjeku 210,6 bodova, što je njegova najniža vrijednost od ožujka 2021. godine.
U odnosu na prošlogodišnji listopad cijene su bile niže za 10,9 posto.
Najviše je pojeftinio šećer, za 2,2 posto u odnosu na rujan, zahvaljujući snažnoj proizvodnji u Brazilu unatoč obilnim padalinama i slabljenju brazilskog reala prema dolaru.
Zamjetno su se smanjile i cijene žitarica, za jedan posto u odnosu na rujan.
“Međunarodne cijene pšenice pale su za 1,9 posto u listopadu, odražavajući općenito veću ponudu u SAD-u nego što se očekivalo i jaku konkurenciju među izvoznicima”, priopćio je FAO.
Biljna ulja i meso pojeftinili su za 0,7 posto, pritisnuti nižim cijenama palminog ulja i svinjetine. Suncokretovo ulje blago je pak poskupjelo, oslonjeno na stabilnu potražnju. Blago su porasle i cijene mesa peradi zbog pojave ptičje gripe u skupii značajnih proizvođača.
Poskupjeli su samo mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,2 posto u odnosu na rujan, potaknute pojačanom potražnjom za mlijekom u pragu, osobito u sjeveroistočnoj Aziji, utvrdio je FAO.
Pad trgovine žitaricama
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je potvrdio prognozu prema kojoj bi proizvodnja u ovoj godini trebala dosegnuti 2,819 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 0,9 posto u odnosu na 2022.
Potvrdili su procjenu o proizvodnji 785 milijuna tona pšenice u ovoj godini, što bi predstavljalo smanjenje za 2,2 posto u odnosu na 2022.
Prognoza o urodu pšenice u EU i Kazahstanu blago je snižena zbog dugotrajnog razdoblja nepovoljnih vremenskih prilika dok bi urod u Iraku i SAD-u trebao biti bolji no što se očekivalo, navode.
U prognozi za iduću godinu bilježe početak sjetve ozime pšenice širom sjeverne hemisfere, uz procjenu o tek ograničenom povećanju zasijanih površina zbog nižih cijena u ovoj godini.
Površina pod pšenicom trebala bi se smanjiti i u Ukrajini, napominje FAO, ističući kontinuirani utjecaj rata, koji se očituje u ograničenom pristupu poljima i niskim proizvođačkim cijenama, i “ne baš idealne vremenske prilike”.
Potvrdili su da bi se potrošnja žitarica u sezoni 2023/2024. trebala povećati za nekih jedan posto, na 2,8 milijardi tona.
Blago su snizili prognozu zaliha na kraju sezone u srpnju iduće godine, na 881 milijun tona, što bi značilo da će biti veće za 2,6 posto nego na njezinom početku.
Obujam svjetske trgovine žitaricama trebao bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 1,6 posto, na oko 469 milijuna tona, budući da bi smanjeni indonezijski i afrički uvoz trebao prevagnuti nad pojačanom nabavom u EU i skupini zemalja na Dalekom istoku i u Latinskoj Americi. (H)
