Proteklih je nekoliko godina tržište nekretnina u Hrvatskoj bilo obilježeno nizom faktora, tipičnih za tržišta u krizi. Danas polako ulazimo u novi građevinski ciklus u kojem imamo priliku zakoračiti strateški orijentirani na razvoj, kako bismo u svakom smislu podigli kvalitetu utjecaja rasta građevinskog sektora na društvo u cjelini.
U tom smislu smatram da trenutačna situacija na tržištu nekretnina predstavlja vrlo važnu prekretnicu.
Nalazimo se u situaciji kada bismo trebali ozbiljno sagledati gdje smo, kako smo se našli ovdje te mudrije odlučiti u kojem pravcu ići dalje. Na taj bismo način izbjegli ponavljanje ciklusa gradnje, koji nam se dogodio prije desetak godina te nas doveo do krize. Također, vrlo je važno poticati intenzivniji i konstruktivniji dijalog svih aktera na tržištu. Ako primjerice govorimo o stanogradnji, osim podizanja kvalitete gradnje stanova, moramo spomenuti i podizanje kvalitete infrastrukture gdje se ona nalazi ili općenito načine korištenja prostora. Još uvijek bismo voljeli vidjeti više novih parkova, vrtića, javnog prijevoza, šetališta, biciklističkih staza i niza drugih sadržaja, koji najvišim dijelom utječu na cijene nekretnine. To se pitanje ne može riješiti jednostrano, već mora biti rezultat sinergijskog učinka više aktera na tržištu.
Stagnacija cijena nekretnina, a potom i blagi rast
Nakon niza godina pada cijena nekretnina, njihove razine ne ostavljaju prostor za daljnji značajniji pad pa možemo reći da je ciklus pada cijena donekle zaustavljen. Cijene nekretnina su se stabilizirale i to već sredinom 2016. godine, a u ovoj godini očekujemo njihovu stagnaciju te potom i blagi rast ukupnog prosjeka. Valja naglasiti da će u okviru pojedinih vrsta nekretnina starije gradnje i dalje postojati prostor pritiska na pad cijena. Primjerice, možemo očekivati daljnji pad cijena nekretnina starije gradnje kojima je potrebna adaptacija i to uglavnom onih koji su većih površina. S druge strane, cijene novih nekretnina koje izlaze na tržište u nekim će se slučajevima pozicionirati i do 40% više od prosjeka neke mikrolokacije, što se nikako ne odnosi na svaku takvu nekretninu. Čak štoviše, smatram da će investitori, koji budu ciljali više ciljnih skupina, brže i lakše završavati svoje projekte te oni neće značajno cjenovno odstupati od prosjeka neke mikrolokacije.
Najtraženije su nekretnine one koje nedostaju na tržištu
Nakon toliko godina kontinuiranog smanjenog plasiranja novih proizvoda na tržište, možemo reći da se uglavnom traže nekretnine koje nedostaju na tržištu. Klijenti, bez obzira je li riječ o poslovnoj ili rezidencijalnoj nekretnini, još uvijek uglavnom kupuju postižući kompromis, budući da je željena specifikacija nekretnine različita od ponude. To će se sigurno nastaviti i u ovoj godini i tek će novi ciklus to s vremenom ublažiti. U skladu s time, ako govorimo o trendu, on bi kratkoročno mogao ostati takav te ovisiti isključivo o gospodarskom rastu u Hrvatskoj.
Međutim, ako govorimo o mogućem potencijalu, onda se te granice mogu mijenjati brzo kako u poslovnom tako i u rezidencijalnom segmentu. Uzmimo primjerice mogućnosti rasta vezanog za turizam. Razmislimo li samo što za građevinski sektor znači povećanje broja noćenja u turizmu, otvara nam se puno mogućnosti. Ipak, ukoliko se kao i do sada fokusiramo samo na smještajne jedinice, razvijat ćemo samo jednu vrstu proizvoda koja se neće suštinski razlikovati, a vjerojatno neće niti značajno utjecati na daljnje povećanje broja noćenja. Budemo li se pak s druge strane usmjerili ka razvoju sadržaja u turizmu i povezivanju drugih sektora poput poljoprivrede, energetike ili primjerice zdravstva s turizmom, otvaraju nam se sasvim nove mogućnosti. Nije li upravo Grad Zagreb u adventsko vrijeme svojim primjerom odlično pokazao kako se razvojem novih sadržaja otvara niz mogućnosti i povećava broj noćenja? I gradovi na obali, poput Splita i Zadra, koji donedavno nisu imali aktivan adventski turizam, podučeni uspjehom Grada Zagreba, pokazali su značajne iskorake u broju noćenja u adventsko vrijeme, a njihov udio na godišnjoj razini sigurno neće biti zanemariv. Taj sinergijski učinak će već u skorijoj budućnosti biti vidljiv i u nekretninskom sektoru. (http://bezkravate.erstebank.hr/2017/02/trenutacna-situacija-na-trzistu-nekretnina-vrlo-je-vazna-prekretnica/)
Autor bloga je Robert Pokrovac, član uprave Erste nekretnina d.o.o.
