Hrvatski turizam u 2024. je bio uspješan, s porastima turističkog prometa, što je njegova 25-a godina rasta i razvoja, tijekom kojih se Hrvatska prometnula u jednu od traženijih svjetskih destinacija, koja uz mnoge druge izazove u 2025. ulazi i s novom zakonskom regulativom za održivo upravljanje turizmom.
Uspješnom i rekordnom turističku 2024. ocijenili su Vlada, Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) i Hrvatska turistička zajednica (HTZ), a zadovoljstvo su iskazale i gotovo sve strukovne udruge. Složni su da je godina bila nepredvidiva, za neka razdoblja i izazovna i zbog geopolitike, klimatskih promjena te stalnog rasta cijena i svih troškova i nedostatka radnika.
Klima i cijene
Vruće ljeto aktiviralo je spoznaje da se ljetne sezone možda više neće moći odrađivati kao do sada, te će trebati više pažnje i ulaganja u prilagodbu ponude, ali i uvjeta rada promjenama klime.
Godina je donijela i zaokretu u promociji na stranim tržištima, s ciljanim kampanjama i prezentacijama, s obzirom na ekonomsku situaciju pojedinog tržišta. Prema mnogim europskim istraživanjima cijena že biti ispred svih drugih motiva odabira odredišta za odmor.
Unatoč tim trendovima i rastu cijena i iznad onih u konkurentskim zemljama, što su bile i teme u stranim medijima, turizam se u 2024. izborio za gotovo rekordnu posjećenost i potrošnju, posebice u pred i posezoni, uz stabilnu ljetnu špicu. To se očekuje i u 2025., čime Hrvatska prema službenim ocjenama postaje cjelogodišnja destinacija, što je i cilj službenim državnih politika.
Ipak, dijelom i zbog porasta cijena, potkraj godine HNB je revidirao prvobitne procjene rasta turističkih prihoda od stranih turista (koji čine oko 90 posto ukupnog prometa) u odnosu na 2023. – u lipnju su procjene išle na četiri posto rasta ili 15,2 milijarde eura, da bi ih u prosincu, prije objave tromjesečnih rezultata, HNB smanjio na očekivanih 14,9 milijardi eura ili rast od 1,8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Spomenut je pritom rast cijena povezanih s turizmom u Hrvatskoj i to znatno brži nego u konkurentskim zemljama, npr. u odnosu na 2019. cijene su porasle za 50 posto, a kod konkurenata, Grčke, Italije i Španjolske, 15 do 20 posto. Time hrvatski turizam gubi udio na tržištu, jer se broj noćenja u konkurentskim zemljama povećavao brže.
Krajem godine će se po objavi HNB-a doznati prihodi od stranih turista za treće tromjesečje, koje nosi i do 60 posto ukupnog godišnjeg prihoda, a za cijelu godinu u prvom tromjesečju iduće godine, čemu treba dodati i procjene domaće turističke potrošnje o kojoj se u 2024. malo govorilo, a s obzirom na rast broja i domaćih turista u 2024. i rast cijena u turizmu i njihova će potrošnja biti viša od lanjske.
Za 2024. se očekuje da će završiti s više od 21 milijunom dolazaka turista i više od 108 milijuna noćenja, što je za tri i jedan posto više nego 2023., čemu pridonosi i dobra turistička posjeta u prosincu zbog mnogih adventskih manifestacija i božićno-novogodišnjih ponuda.
Time bi se u dolascima i noćenjima nadmašila do sada rekordna 2019., kada je u Hrvatskoj bilo 20,6 milijuna turista i 108,6 milijuna noćenja. To je daleko iznad brojki prije 25 godina, odnosno 2000., kada je turista u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj bilo oko sedam, a noćenja oko 39 milijuna.
Reforma uz nove zakonske regulative za održivi turizam
U 2024. u primjenu je krenuo novi Zakon o turizmu s pratećim pravilnicima, slijedeći strategiju održivog razvoja turizma do 2030., čime je počela provedba reforme turizma s naglaskom na nove alate za mjerenje i upravljanje turizmom na svim razinama te većom ulogom i odgovornošću lokalnih vlasti.
Potkraj godine Hrvatski sabor je usvojio nekoliko zakona koji se tiču i turizma, a svi stupaju na snagu s 1. siječnjem 2025.
Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada vlasnici koji stanove daju u kratkoročni najam trebat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika u zgradama, a oni koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., moraju ishoditi tu suglasnost.
U primjenu će s 2025. i izmjene poreznih zakona, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a, pa se tako primjerice dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje porezom na nekretnine, koji će iznositi od 0,6 do osam eura po metru četvornom, a obavezan je za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.
Oslobođeni plaćanja novog poreza na nekretnine bit će “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja, a novim se poreznim izmjenama propisuju i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Izmijenjeni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvodi pojam “domaćina” kao iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu (uz mogućnost usluge doručka). Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi, a kako je definirano i odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.
Mijenjaju se i odredbe koje se odnose na rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima za koje postupci ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama nisu dovršeni, odnosno rok se produžuje najdulje do 31. prosinca 2026. Time se omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti do tog roka, ali se istodobno i ukida mogućnost podnošenja novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja od 1. siječnja 2025.
Nastavak investicija
U turizmu su se u 2024. nakon pandemijskog zastoja nastavile investicije u obnovu, održivost i otvaranje novih hotela, resorta i drugih objekata.
Resorno ministarstvo u 2025. ulazi s povećanjem proračuna za više od 40 posto, pri čemu samo za sport za više od 30 posto u odnosu na 2023., što će ići za sportsku infrastrukturu, krovna udruženja i saveze, klubove, edukaciju, trenere, opremu i dr.
Sport se uključuje u promociju turizma, i obrnuto, jer se kombinacija uspjeha hrvatskih sportaša i bogate turističke ponude zemlje pokazala dobitnom.
Ulaže se i u turizmu, od investicije po sredstvima iz NPOO-a od oko 350 milijuna eura koje su u tijeku i čiji se završetak očekuje u idućih par godina, kao i iz privatnog sektora, potpomognute i sredstvima iz EU fondova, a uz ostale i novom kreditnom linijom HBOR-a za održivi turizam, za što je osigurano 170 milijuna eura.
Krediti su namijenjeni za hotele i sličan smještaj kao i kampove, za poduzetnike svih ‘veličina’, za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, gradnju ili obnovu i rekonstrukciju postojećih objekata, opremanje i uvođenje sadržaja.
U 2025. se očekuje i otvaranje nekoliko novih hotela pod brendovima svjetskih hotelskih lanaca, Marriot na Cresu, Accor odnosno jo jedan njihov Movenpick, uz Zagreb i u Novom Vinodolskom, u planu je i otvorenje prvog Hyatt hotela u Hrvatskoj, u Zadru, dovršava se resort i zona Pical u Poreču, otvara se hotel Monumenti i resort u Puli te drugi objekti, a i 2024. je bilo otvaranja, od novog Hiltona u Opatiji, Movenpicka i Pullmana u Zagrebu te drugih.
Ulagali su i ugostitelji, sve ih je više koji se zalažu i u razvoju gastronomske i vinske ponude u sklopu doživljaja destinacije, uz isticanje važnosti i premium ponude
Radnici nedostaju i unatoč povećanjima nezadovoljni plaćama
Turizam je u 2024., prema izjavama iz tvrtki, među većim troškovima imao troškove rada, povećavajući plaće i druge uvjete rada, s bonusima i nagradama, kako bi zadržao i privukao radnike, kojih i dalje nedostaje, posebice kvalitetne stručne radne snage, pa se nastavlja i povećanja ‘uvoza’ odnosno izdavanje radnih dozvola stranim radnicima za rad u turizmu.
I u 2025. će se s otvaranjima novih hotela, resorta, restorana, kafića, barova i sličnog, makar sezonski opet, pojačano tražiti radnici, a i već od jeseni 2024. oglašavaju se novih gotovo stotinu radnih mjesta za 2025. u novim hotelima, resortima i druga.
Neki su radnike već našli, no rijetki su, kažu u sektoru, iako su plaće povećane.
Krajem godine iz sindikata turizma upozorili su na nezadovoljstvo domaćih radnika u turizmu plaćama i uvjetima rada, koje smatraju nedostatnim, a iako ih štiti granski kolektivni ugovor kažu da se povećanja u praksi ne vide i da su im plaće, posebice za pomoćne poslove, za što treba i najviše radnika, zapravo i dalje među najnižima među svim djelatnostima.
Prvi apel za cijene i prvi prosvjed
U 2024. su državni turistički dužnosnici, pa i s razine Vlade, zbog porasta cijena prvi puta počeli upozoravati i apelirati na sektor na oprez pri formiranju cijena za iduću godinu, jer bi dalji rast cijena mogao “skupo koštati”, s obzirom na veliki rast u 2024.
Dosadašnjih godina nije bilo takvih apela odnosno dužnosnici su obično komentirali da su cjenovne politike dio poslovne strategije svake pojedinačne tvrtke i poduzetnika, i da se u to ne mogu upletati, a iz samog sektora su poručivali, kao i sada, da cijene formiraju u skladu s potražnjom, i da nije dobro spuštati cijene jer se poslije teško vrate, i da treba nuditi vrijednost za novac.
Hotelijeri i iz kamping sektora su s druge strane isticali da su najbolje popunjeni objekti s više zvjezdica, odnosno najkvalitetniji, a time i najskuplji, jer ima gostiju koji to žele i mogu platiti, kao i da a cijene određuje potražnja, što su slično rekli i iz ugostiteljskih udruženja i restorana.
Potkraj 2024. u Hrvatskoj se prvi puta dogodio i prosvjed vezan za turizam, u Zagrebu, malih obiteljskih iznajmljivača-građana koji iznajmljuju smještaj turistima na kraće vrijeme u svojim stanovima, kućama, vikendicama, vilama, i drugim nekretninama.
Za razliku od prosvjeda protiv turizma i iznajmljivanja stanova i kuća turistima u raznim odredištima u Europi jer građani nemaju gdje stanovati i najam im je i cijena stanova vrlo visoka, u Hrvatskoj su mali iznajmljivači prosvjedovali protiv mjera iz novih zakona za smanjivanje i zaustavljanje kratkoročnog iznajmljivanja smještaja turistima, posebice u stambenim zgradama i objektima u mjestima gdje ne žive osobno.
Prosvjedovali su i zbog uvođenja poreza na nekretnine na kratkoročni, turistički najam, povećanja paušala po krevetu u turizmu, potrebe dobivanja suglasnosti za apartman u zgradi od 80 posto suvlasnika, razlikovanja “domaćina” i iznajmljivača” u turizmu, a smatraju i da je cilj toga “antisocijalan” i da se u smještaju koji čini više od 50 posto ukupnih kapaciteta turizma smanji broj kreveta u vlasništvu malih iznajmljivača.
Tatjana Miščančuk (Hina)
