U organizaciji ovlaštene tvrtke za poslove zaštite na radu „Preventa“, u tvrtkama TEP d.o.o. – Tvornici elektrotehničkih proizvoda d.o.o. industrijskom proizvođaču visokokvalitetnih rasvjetnih, elektroinstalacijskih i razvodnih uređaja, iz Svetog Križa Žačrjetja, zatim tvrtki Libusoft Cicom d.o.o. jednoj od vodećih hrvatskih IT tvrtki, čija je djelatnost razvoj i implementacija rješenja za informatizaciju procesa poslovanja, iz Zagreba, i renomiranoj tvrki Lisca d.o.o. Zagreb, specijaliziranoj za distribuciju visokokvalitetnog rublja, spavaćeg programa, kupaćih kostima i odjeće, održane su sjednice Odbora za zaštitu na radu, kao savjetodavnog tijela poslodavca, čija je zadaća, između ostalog svojim djelovanjem unapređivati mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Nazočni su bili poslodavci (direktori; predsjednici Uprava), ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu, stručnjaci za zaštitu na radu, povjerenici radnika za zaštitu na radu, te specijalisti medicine rada i sporta.
Članovima Odbora u navedenim tvrtkama predavanje na temu „Odbor zaštite na radu – zakonska regulativa i dobra praksa unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu“, održao je konzultant mr. sig. Vitomir Begović, prenoseći svoje bogato radno i životno iskustvo.
Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati Odbor zaštite na radu kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu.Iznimno, Odbor je obvezan osnovati i poslodavac koji zapošljava manje od 50 radnika ako je to propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.
Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca (zaposlen u tvrtki ili angažiran po ugovoru s ovlaštenom tvrtkom za poslove zaštite na radu), specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator.
Zaštita na radu je organizirano sustavno djelovanje i dio je svakog procesa rada, stoga ju je potrebno planirati i organizirati u svim procesima i radnim operacijama ali i stručno nadzirati obavljanje poslova i organizaciju zaštite na radu sukladno pravima i obvezama svih sudionika prema Zakonu o zaštiti na radu.
Tijekom predavanja nizom praktičnih primjera ukazano je na ulogu i značaj učinkovitog rada Odbora za zaštitu na radu, zajednički interes poslodavaca i radnika u zauzimanju za sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih i drugih boloesti u vezi s radom. Nizom pokazatelja potkrijepljeno je sadašnje stanje na nacionalnoj, županijskoj i granskoj razini, uz podsjećanje da je ulaganje u mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, višestruko korisno jer se ne radi o trošku već o isplativom ulaganju, koje doprinosi produktivnosti, konkuretnosti i društveno odgovornom poslovanju, kao i očuvanju radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.
Procjena rizika osnovni je postupak i dokument organizacije na osnovi kojeg se planira i provodi zaštita na radu.Svi članovi Odbora za zaštitu na radu moraju biti uključeni u izradu procjene rizika, neovisno o tome izrađuje li poslodavac sam procjenu rizika ili to za njega radi ovlaštena osoba. O prihvaćanju procjene rizika mora se provesti temeljita rasprava i tek po svim ispravkama i dopunama Odbor za zaštitu na radu je prihvaća.
Plan mjera zaštite na radu iz procjene rizika mora se implementirati u plan poslovanja i financijski plan organizacije. Procjenu rizika potrebno je stalno ažurirati, uz prihvaćanje Odbora za zaštitu na radu. Posebno je naglašen značaj primjene općih načela prevencije u radnim sredinama koja su definirana zakonom, kao i redovita provedba unutarnjeg nadzora primjene mjera zaštite na radu.
Poštovanje zakonskih propisa i provođenje istih te otklanjanje rizika može utjecati na smanjenje ozljeda na radu i isto tako na smanjenje troškova poslodavca u broju izgubljenih dana rada radnika.
Tijekom izlaganja Begović je prezentirao pokazatelje o svim troškovima koji mogu nastupiti za poslodavca u slučaju nezgoda, ozljeda na radu, bolesti ili smrtnih slučajeva.
Odbor za zaštitu na radu može značajno doprinositi unapređenju stanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, pa kao savjetodavno tijelo, ima ključnu ulogu u poslovnoj organizaciji, na kontinuiranom unapređenju stanja.
Zakonom utvrđena obveza minimalnog broja sjednica Odbora koje je potrebno održati tijekom godine, ne smije se tumačiti i primjenjivati kao puko ispunjavanje forme, već je godišnjim planom rada Odbora, a polazeći od analize ukupnog stanja zaštite na radu i realnih potreba praćenja i unapređivanja stanja ,potrebno planirati sadržaj i broj sjednica, kao i dinamiku njihovog održavanja, kako bi se mobilizacijom svih nadležnih kao i zaposlenika ostvario pozitivan učinak u organizaciji.
Tijekom motivirajućeg predavanja iznijeto je i niz prijedloga i preporuka za kvalitetniji rad Odbora za zaštitu na radu, s ciljem da to tijelo bude pokretač svih aktivnosti kojima je cilj sigurnije i zdravije radno okruženje.
Provedene edukacije članova Odbora za zaštitu na radu u tvrtkama svakako su pozitivan primjer odgovornog pristupa i osvještenosti o značaju tog savjetodavnog tijela, kao i doprinosu koji ono može pružiti u unapređivanju sigurnosti i zaštiti zdravlja u svakoj radnoj sredini.
