Poput preostalog dijela prošle godine, zadnji prošlogodišnji kvartal obilježen je usporavanjem rasta izvoza roba i usluga na godišnjoj razini i povećanom dinamikom rasta domaće potražnje.
Točnije, osobna potrošnja, koja ima najveći udio u BDP-u od gotovo 60% i najveći udio u ukupnoj potražnji od približno 40%, je i u zadnjem kvartalu bila kategorija potražnje koja je naviše poticala rast BDP-a. Realan rast njezine vrijednosti iznosio je na godišnjoj razini 3,9%, ali je zbog smanjivanja stope rasta izvoza roba i usluga na samo 1,3% rast ukupnog BDP-a u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal iznosio tek 2,3%.
S obzirom da su u svim prošlogodišnjim kvartalima osim četvrtog godišnje stope rasta bile nešto niže nego u istim kvartalima prethodne godine, u cijeloj prošloj godini došlo je do blagog usporavanja rasta BDP-a, s 2,9% u 2017. na 2,6%. Godina je obilježena blagim usporavanjem rasta na globalnoj razini te nešto izraženijim usporavanjem rasta na razini EU koja je najvažnije tržište za izvoz roba i usluga iz Hrvatske.
Prema preliminarnim podacima rast EU usporen je s 2,4% u 2017. na 1,9%, a pojedinačno najvažnijih izvoznih tržišta Italije i Njemačke s 1,6% i 2,2% na 0,8% i 1,5%. To je, uz pad vrijednosti izvoza pojedinih važnih izvoznih djelatnosti potaknut drugim razlozima, dovelo do znatnog usporavanja dinamike rasta izvoza roba i usluga sa 6,4% u 2017. godini na samo 2,5% i upravo je to usporavanje dovelo i do navedenog usporavanja dinamike rasta BDP-a.
Naime, rast domaće potražnje, sastavljene od osobne i državne potrošnje te bruto investicija u fiksni kapital, je istodobno bio dinamičniji nego u prethodnoj godini. Pod utjecajem nastavka rasta neto plaća, pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti, oporavka kreditne aktivnosti poslovnih banaka, ali i sklonosti potrošnji, domaća je potražnja rasla dinamičnije nego u prethodnoj godini, 4,0% u odnosu na 3,7% iz 2017. godine.
Pri tome je stopa rasta osobne potrošnje bila neznatno niža nego u prethodnoj godini, ali je ona ipak najviše utjecala na ostvareni rast BDP-a. Rast državne potrošnje je istovremeno dinamiziran, a dinamiziran je i rast vrijednosti investicija u fiksni kapital koje su također dale značajan doprinos kretanju BDP-a.
Navedena kretanja znatno su odredila kretanja proizvodne strukture BDP-a, odnosno usporavanje rasta izvoza znatno je utjecalo na pad bruto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, dok je rast domaće potražnje utjecao na rast trgovine na veliko i malo koja je u zajedničkoj grupi djelatnosti s prijevozom i ugostiteljstvom imala najveći utjecaj na ukupan rast bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini.
