U Hrvatskoj između 80 i 100 tisuća stranih radnika

In Zaposlenost / plaće
radnici

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izrazio je žaljenje u petak da je sve više radne snage koja dolazi izvan Hrvatske, navevši da ih je sada između 80 i 100 tisuća, jer nemamo dovoljno ljudi da bismo pokrili sve djelatnosti, a život i projekti ne smiju stati.

Ministar Butković sudjelovao je na Gospodarskom forumu Ekonomskog fakulteta u Rijeci, a na novinarsko pitanje o nedostatku radne snage, odgovorio je da zasad nemamo problema u provedbi velikih projekata u građevinskom sektoru, da je turizam ove godine dobro pokriven. Pratit ćemo trendove i u tom smislu povećavati broj radnih dozvola jer život ne smije stati, kao ni provedba projekata i sve drugo uz to, naglasio je.

Butković na skupu govorio o provedbi strateških infrastrukturnih projekata, koji imaju veliki utjecaj na rast gospodarstva i zapošljavanje, kao što su Pelješki most, velike investicije u Rijeci, dovršetak Vc koridora, završetak autoceste prema Sisku, druga cijev tunela Učke, projekti u zračnim lukama, ulaganja u luke, željeznica, u koju bi u sljedećih desetak godina trebalo biti uloženo oko šest milijarda eura.

“Hrvatska je nakon korone brzo ozdravila i vratila se na razine iz 2019. kada govorimo o rastu BDP-a”, kazao je i dodao kako procjena Europske komisije govori da ćemo biti zemlja s najbržim rastom BDP-a u sljedećim godinama u EU.

Rekao je da je Vlada pravovremeno donijela šest paketa mjera te da se zasad neće ukidati, kao ni mjere u vezi cijena struje i plina, one su na snazi do kraja ožujka, pratit će se situacija.

Butković je kazao da bi se trebala modernizirati i riječka zračna luka, da je to jedna od najvećih zadaća Uprave i lokalne zajednice. Zadar se približio prometu od milijun putnika, Rijeka nema to povećanje i tu treba učinit sve napore da se osmisli što destinacija želi biti, uvažavajući ograničavajuće faktore. Država će podržati sve da se Zračna luka Rijeka modernizira, tako da je to apel svima, županiji, gradovima, svim suvlasnicima, da tu zračnu luku bolje pozicioniramo, rekao je.

Vujčić: Rast kamatnih stopa u Hrvatskoj manji nego u eurozoni

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić podsjetio je da je Europska središnja banka (ECB) od prošle godine digla kamatne stope za 4,5 postotna boda. U Hrvatskoj je taj prijenos kamatnih stopa na uvjete financiranja bio niži nego u eurozoni, dapače za neke kredite, primjerice stambene, bio je najniži u eurozoni, ustvrdio je guverner. Što se tiče poduzeća, također je manji porast kamatnih stopa nego u drugim zemljama, jer je u Hrvatskoj i dalje visok višak likvidnosti banaka.

“Što se tiče kamatnih stopa na stambene kredite, radi se o tome da smo u zadnjih deset godina učinili puno na zaštiti potrošača, pa smo broj potrošača koji imaju stambene kredite s promjenjivom kamatnom stopom sveli na svega 30 posto”, rekao je. Dodao je da su oni koji imaju promjenjivu stopu ili vezani na nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije ili su vezani na Euribor gdje postoji zakonska mogućnost ograničenja porasta kamatnih stopa. Zbog toga tu vidimo znatno manji porast kamatnih stopa nego u drugom zemljama, kazao je.

Na pitanje o velikoj i neiskorištenoj štednji građana, Vujčić je rekao da to ponajprije stvara pritisak na rast depozitnih kamatnih stopa, no da je višak likvidnosti takav, kao i kapacitet štednje stanovništva, da će se kamatne stope povećavati, ali vrlo slabo.

Na pitanje, hoće li, nakon što je ECB zaustavila rast ključnih stopa, kamate na stambene i gotovinske kredite građana početi padati, Vujčić je rekao da se sada vidi prva reakcija na tržištu kapitala, na tržištu državnog duga obveznicama, koje prvo reagira. Tu smo vidjeli da se su se čak malo spustili prinosi na državne obveznice jer tržište očekuje da je ovo zadnji porast kamatnih stopa. Međutim, mi ćemo, kao što je rekla i predsjednica ECB-a, tu razinu kamatnih stopa zadržati i u prvoj polovici iduće godine, što znači da se značajniji pad kamatnih stopa može očekivati tek kasnije, rekao je Vujčić.

EFRI gospodarski forum, organizirao je Gospodarski savjet Ekonomskog fakulteta u Rijeci s ciljem unaprjeđenja poslovnih prilika, promišljanja o rješenjima i razvoja inovativnih strategija gospodarstva. Članovi EFRI Gospodarskog Savjeta su istaknuti poduzetnici, gospodarstvenici i predstavnici javne vlasti. (H)

You may also read!

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Pregovarački timovi na čelu s gospodinom Mirkom Habijancem, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), i gospođom Jasenkom Vukšić,

Read More...
Rimac Nevere

Prvi hrvatski kupac preuzeo isporuku Rimac Nevere

Cijenjeni neurokirurg dr. Branko Škovrlj koji živi u New Jerseyju postao je ponosni vlasnik hiperautomobila s hrvatskim potpisom. Rimac Nevera

Read More...
Aleksandra Grigić

Hrvatski duhani, dio BAT grupacije u novu proizvodnu sezonu idu s povećanjem proizvodnje duhana, interes proizvođača je velik

Nešto više od mjesec dana do kraja ugovaranja nove proizvodne sezone, Hrvatski duhani, dio BAT grupe, imaju ugovoreno 16

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design