U Hrvatskoj je situacija sa ženskim poduzetništvom nešto malo bolja nego u regiji jugoistočne Europe, ali je to još loše jer žene i dalje nemaju dovoljnu potporu ni od institucija niti od obitelji, a za što je potrebna promjena svijesti u društvu, ocjena je predsjednice Međunarodne mreže poslovnih žena RH Ivane Radić s konferencije “Izazovi i prilike” koja je u utorak okupila oko 200 sudionika.
Konferencija “Uloga poduzetništva u jugoistočnoj Europi – izazovi i prilike” je u organizaciji Međunarodne mreže poslovnih žena RH okupila brojne sudionike i poduzetnice iz regije, od početnica do već etabliranih u poslu.
Cilj konferencije je pokazati da poduzetnici nisu nebitni u društvu nego iznimno bitni, jer, kako je kazala Radić, u većini zemalja svijeta ostvaruju oko 90 posto ukupnih prihoda neke države.
“U tome su važne i žene, koje su dokazano u poslu ponekad i uspješnije nego muškarci, a u svakom slučaju imaju cjelovitiji pogleda na svijet i život. Uključivanje u poslovne poduhvate njima može biti i teže nego muškarcima, i ne samo zbog slabe potpore okoline, nego i što se često bore i s vlastitim i predrasudama okoline. Stoga svijest o ženskom poduzetništvu treba stalno poticati i jačati, jer su bitan faktor pa i u situacijama kada se čini da nema izlaza one ga nađu, a kada to primjene u poslu može biti vrlo uspješno”, naglasila je Radić, koja vjeruje da bi se žensko poduzetništvo u Hrvatskoj moglo i brže i jače razvijati.
I ona i drugi sugovornici na konferenciji istaknuli su više puta da će se žene teško odlučiti na bavljenje poduzetništvom i uopće uključiti u neke samostalne privatne poslovne poduhvate ako nemaju potporu institucija, pogotovo obitelji, bez čega neće ni počinjati. U tome im mogu pomoći razna udruženja pa tako i Međunarodna mreža poslovnih žena, koja je osnovana prošle jeseni i sada ima 50-ak članica.
Jedna od rijetkih muškaraca na skupu, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff izdvojio je riječi – izazovi i prilike – ključnim za uključivanje ljudi u poduzetničke vode.
“Nema još dovoljno žena uključenih u biznis nigdje u svijetu pa ni u Europi niti u Njemačkoj, iako se svi po tom pitanju nastoje što više truditi. Iako su trendovi spori, ipak su i pozitivni, pogotovo pri udruživanju i suradnji žena kroz različite mreže i udruženja. U svemu tome puno mogu učiniti i vlade i nevladine organizacije, vidimo da se i u Hrvatskoj na tome dosta radi, ali u svemu nije ni toliko toga na politici nego na kompanijama koje su te koje u ženama moraju vidjeti potencijal i pružiti im priliku”, poručio je Potthoff.
Nužnim u tomu smatra i promjenu razmišljanja i pogleda na svijet, što se u nekim zemljama tradicionalnih nazora teško mijenja, te obrazovanje koje je ocijenio ključnim za sve, pa tako i za žene, kojima “treba dati šansu da razvijaju i sebe i sebe u biznisu”.
Vlasnica plesne udruge Shireen, koja zadnje tri godine organizira i Međunarodni festival orijentalne fuzije u Zagrebu, Ivana Sertić istaknula je probleme vezane za žene u plesnom i općenito umjetničkom poduzetništvu, a koji se obično vežu za nedostatak novca i razumijevanja. Žene se za poduzetništvo najčešće odlučuju u nekoj životnoj prekretnici, kada im je svega dosta i kad shvate da nešto žele i moraju promijeniti, zamijetila je.
Vlasnica tvornice prirodne kozmetike Olival Vlasta Pojatina je istaknula da je i prije 24 godine, kada su krenuli u taj posao, bilo teško, kao što je i sada teško početi, ali da se upornost i kvaliteta uvijek isplate te sada zapošljavaju 28 ljudi, rade u novom pogonu i izvoze u 10-ak zemalja regije, uključujući i Tursku.
Inovativnost i kvalitetu ključnim je ocijenila i članica uprave specijalne bolnice Sv. Katarina Jadranka Primorac također kaže kako im nije bilo lako krenuti prije sedam godina, ali su, uz strategiju, inovacije i kvaliteta usluge uspjeli naći svoje mjesto na tržištu.
“Vrijeme je da se i u Hrvatskoj shvati da javno zdravstvo ne može bez sinergije s privatnim, niti će moći u iskorak ni u razvoj, pogotovo zbog sustavnog starenja stanovništva. I u drugim zemljama EU-a privatno zdravstvo sve više sudjelue u javnom i tako se omogućava bolji pristup uslugama”, poručila je Primorac. (H)
