Kretanje javnog duga po mjesecima oscilira ovisno o trenutku kreiranja novih zaduženja i trenutku otplate postojećih obveza. U lipnju ove godine država je izdala obveznicu od 1,5 milijardi eura na inozemnom tržištu, što je privremeno povećalo razinu javnog duga, ali će se ona postupno smanjivati korištenjem tih sredstva za otplatu obveza koje dospijevaju do kraja godine.
Štoviše, refinanciranje obveza se u okolnostima povijesno niskih kamatnih stopa događa po znatno povoljnijim uvjetima, pa je tako u lipnju ove godine država izdala međunarodnu obveznicu s kamatnom stopom od 1,125%, kojom će se refinancirati međunarodna obveznica koja dospijeva na naplatu u studenome s kamatnom stopom od 6,75%. Znatne uštede na troškovima kamata olakšavaju proračunsku situaciju i smanjuju teret otplate obveza.
Povoljnu situaciju s kretanjem javnog duga i tijekom ove godine podupire nastavak gospodarskog rasta, što – uz povećanu potrošnju pri rastu zaposlenosti i plaća te pri još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni – rezultira rastom poreznih prihoda koji omogućuju kontinuitet pozitivnih tendencija u kretanju proračunskog salda.
Tako je u prvih šest mjeseci ove godine, prema nacionalnoj metodologiji, proračunski višak opće države iznosio 1,1 milijardu kuna, što umanjuje potrebu države za novim zaduživanjem i time podupire nastavak planiranog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u prema dinamici koju zahtijevaju odredbe Preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu.
U takvim je okolnostima na kraju lipnja ove godine ukupan dug opće države iznosio 297,9 milijardi kuna, što je 9,1 milijardu kuna više nego prethodnog mjeseca, ponajprije zbog rasta inozemnog duga opće države za šest milijardi kuna (spomenuto izdavanje obveznice). Pritom je u odnosu na lipanj prošle godine javni dug povećan za 11,5 milijardi kuna ili za 4,0% uz rast unutarnjeg duga za sedam posto i smanjenje razine inozemne zaduženosti za 0,7%.
Riječ je o nastavku orijentacije države na financiranje na domaćem tržištu kapitala, čime se smanjuju rizici povezani s inozemnim financiranjem. Rast javnog duga dijelom je rezultat i kontinuiranog revidiranja podataka, pa je tako prema posljednjim podatcima udio duga opće države u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 74,9%, a na kraju lipnja ove godine 76,4%.
Očekujemo da će se otplatom obveza koje dospijevaju do kraja godine (osobito domaće obveznice od milijardu eura i međunarodne obveznice od 1,5 milijardi USD) u nastavku godine smanjiti udio javnog duga u BDP-u na razinu nižu nego u 2018. godini, čime će se zadržati kontinuitet pozitivnih kretanja u javnim financijama započet od 2015. godine.
