Uključiti znanje i struku u rješavanje inflacije

In Financije i gospodarstvo
inflacija

Najaktualnija nacionalna tema ove godine je galopirajući rast cijena i inflacije, što je kulminiralo potrošačkim bojkotom trgovina. Brojna su mišljenja i stajališta od stručnih, političkih do općih o uzrocima i načinu rješavanja problema koji ugrožava standard golemog broja stanovništva, koje živi od rada,mirovina ili socijalne pomoći, i ne ostvaruje dodatne prihode.

Regulirane Vladine cijene manjeg dijela namirnica, bilo njih 30 ili 50 neće riješiti problem. Problemi su dublji i širi i upućuju na potrebu utvrđivanja konkretnog sveobuhvatnog plana i praktičnog djelovanja.

I nije samo problem u enormnom rastu cijena hrane, rastu i cijene lijekova i raznih usluga, i snažno smanjuju raspoloživi dohodak, svih koji imaju plaće ispod prosjeka, a posebno umirovljenika čija primanja konstantno imaju trend pada, uz snažni rast siromaštva. Primjera radi lijekovi nisu uključeni u reguliranje cijena, niti su obuhvaćeni dopunskim zdravstvenim osiguranjem.

Primjer neučikovitosti a time i preplaćenosti državnog aparata ilustrira i činjenica da dvoje ministara i njihovi prethodnici nisu u proteklih 10 godina ispunili zakonsku obvezu donošenja nekoliko važnih podzakonskih akata od neposrednog interesa za poslodavce, radnike i zajednicu.Zatim ,između dva tijela državne uprave nakon proteka šest godina i dalje je prisutno preklapanje i dupliranje nadležnosti, a time i nepotrebnih troškova, kadrovskih resursa i dr.I tako bi mogli nabrajati unedogled. Indikativno je da i predstavnici poslodavaca i sindikati, kao niti saborski zastupnici ne zahtjevaju rješavanje ovakvih problema koji izravno utječu na poslovanje, i troškove. Istodobno novi američki predsjednik svjestan koliko je važna državna administracija i njeno usklađeno i efikasno djelovanje osniva novi Ured za učinkovitost vlade koji će davati prijedloge za smanjenje birokracije u vladi, ukidanje nepotrebnih regulacija i troškova te restrukturiranje službi.

Gotovo su jednoznačne ocjene uvaženih ekonomskih stručnjaka da su uzroci sadašnjih gospodarsko-inflatornih problema nedostatna poljoprivredna proizvodnja, netransparentni poticaji, neučinkovito raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, otežani uvjeti investiranja, regulacija ekonomije, uvođenje eura, mali udio tržišta, snažni predizborni rast ukupnih primanja zaposlenih u javnom sektoru a bez nužne prethodne optimizacije ,niska produktivnost, četvrta najviša efektivna stopa PDV-a u EU, visoko porezno opterećenje rada i dobiti, manjkavi zakoni i propisi, sezonalni učinak turizma, povećani neto uvoz, prevelik broj teritorijalnih jedinica, preglomazan državni aparat, pretjerano fiskalno opterećenje države, raširena korupcija, problemi u funkcioniranju zdravstva, obrazovanja i pravosuđa, izostanak kritrerija za subvencioniranje osnovnih troškova života ugroženim kategorijama stanovništva, posljedice privatizacije 90-tih godina, i dr.

Istovremeno izostaju mjere i reforme kojima bi se otklonili navedeni problemi, a ministar gospodarstva koji je ustvari ministar industrije, energetike i trgovine, umjesto konkretnih rješenja u suradnji s resorom poljoprivrede i Vladom , rješenje vidi u protestima građana protiv trgovine zbog rasta cijena, na koje utječu neadekvatne i neosmišljene državne politike,koje počinju s procesom i troškovima proizvodnje, a nastavljaju se kanalima distribucije, da bi završili s visokim cijenama na policama trgovina.

Na ovaj problem ukazuje i HUP u svojoj analizi: “Razlozi rasta cijena prehrambenih proizvoda, slojeviti su i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca”. Prema podacima HUP-a, Hrvatska ima najveći deficit u inozemnoj razmjeni prehrambenih proizvoda (oko 2,5 posto BDP-a), dok je trgovinski saldo u posljednje tri godine zabilježio najveće pogoršanje u usporedbi s CEE regijom, Njemačkom i Italijom. To čini Hrvatsku izrazito ranjivom na rast uvoznih cijena, poput onih za meso, mlijeko, ulje, kavu i kakaovac, koje su često više od domaćih.

Zabrinjavajuće je da Vlada potiče i isplatu neporeznih primitaka bez uplate poreza i doprinosa, čime se kratkotrajno povećava raspoloživi dohodak, i potrošnja, a time i inflacija.U vrijeme epidemije COVID-a i ograničenja u poslovanju takva mjera je donekle bila i opravdana, ali nakon toga potpuno promašena.Na takav način bez prihoda ostaju mirovinski i zdravstveni fondovi osiguranja, takve isplate u budućnosti neće imati utjecaja ni na buduće mirovine sadašnjih radnika, koji primaju takve neporezne primitke, a oštećeni su i sadašnji umirovljenici jer masa isplaćenih primitaka ne ulazi u formulu za izračun usklađivanja mirovina.

Gotovo dvaput brže od rasta plaća u Hrvatskoj su lani rasli neoporezivi primici koje su radnicima kroz različite naknade i nagrade isplaćivali poslodavci, što uključuje i državu.

Prema podacima Porezne uprave u 2024.godini , isplaćeno je gotovo 2,6 milijardi eura neoporezivih primitaka, što je u odnosu na 2023. godinu rast od 567 milijuna eura ili gotovo 28 posto. Otprilike isto su rasli neoporezivi primici i u 2023. godini u odnosu na 2022.Navedeno znači da se dio primitaka koji bi trebali biti uključeni u plaću, isplaćuju na ovaj način.

Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i savjetnik , Ističe kako smo od 2009. do danas izgubili 400 tisuća ljudi. Javni i državni sektor narastao je za stotinjak tisuća zaposlenih, a to je otprilike pola milijuna ljudi. Tiskanje novca i država koja puno troši generatori su inflacije. Napominje da treba postaviti pitanje prati li rast plaća i produktivnost. “Osjetljivost u privatnom sektoru na produktivnost je puno veća nego u javnom. Postojeći sustav je najnepošteniji prema onima koji su predani, čestiti, marljivi i radišni”, ističe Grubišić.

Stručnjak za trgovinu Slobodan Školnik, podsjeća da se „stalno govori o visokim cijenama, ali se ne govori o visokim porezima. Država troši previše, uvijek ima deficit i kako to narod najbolje razumije: štampa novac“.

„Vladine mjere da naglo poveća plaće u javnom sektoru su bile dolijevanje ulja na vatru inflacije. Potrošači u Hrvatskoj su vrlo skloni potrošnji. Mi i Grci imamo najveću sklonost potrošnji u cijeloj EU. Imamo cijeli niz vrlo kompleksnih rješenja”, Vlada i sindikati zajedno u bojkotu trgovaca. Takva situacija je, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny „rašomonska”.

Pojedini saborski zastupnici i vladini dužnosnici umjesto razgovora o sadašnjoj situaciji i rješenjima ,vraćaju se 10 godina unatrag, uvjeravajući javnost koliko su rasle plaće i mirovine,što je jedna strana medalje, dok je druga strana da u to vrijeme nije bilo značajnije inflacije, te da se tada za plaće i mirovine moglo kupiti veću količinu roba i usluga, nego što je to danas. Zato sa sjetom ljudi kažu „vratite nam plaće, mirovine i cijene od prije 10 godina“.

U aktualnim okolnostima nije vidljivo djelovanje nacionalnog tripartitnog tijela; Gospodarsko-socijalnog vijeća,u okviru kojeg su „Vlada i socijalni partneri obvezni pratiti, izučavati i ocjenjivati utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku i socijalnu stabilnost i razvoj, te predlagati Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama više razine vođenje usklađene politike cijena i plaća“. Učinak socijalnog dijaloga ne može se mjeriti brojem i učestalošću održanih informativnih sastanaka, i zaključcima o primanju na znanje, već vidljivim učincima.

Ministri poglavito oni koji nemaju iskustva i znanja u resorima koji su im političkim dogovorima i odlukama povjereni, te deficite mogu kompenzirati slušajući struku.

U vrijeme svjetske ekonomske krize 2007.godine koja je zahvatila i Hrvatsku, Vlada je svjesna odgovornosti i složenosti situacije, potrebe otvorenosti za različite ideje i rješenja, odlučila osnovati Ekonomski savjet Vlade (u čijem radu sam i osobno sudjelovao), u čijem su sastavu bez naknade sudjelovali renomirani ekonomski stručnjaci, predstavnici različitih političkih opcija; vlasti i opozicije, predstavnici gospodarskih subjekata i radnika, te resorni ministri.Ovo savjetodavno tijelo raspravljalo je sva bitna gospodarsko-socijalna pitanja pružajući odgovarajuće prijedloge Vladi.

Sada predsjednik Vlade i ministri imaju 40 posebnih savjetnika za razna područja , i to iz reda bivših saborskih zastupnika, ministara, državnih tajnika, novinara, generala, a najveći dio ostvaruje i pravo na mjesečnu novčanu naknadu. Među njima je kao posebni savjetnik ministra gospodarstva i Tomislav Gelo, zadužen za izradu strateških razvojnih planova i analiza, te pripremu prijedloga pojedinih projekata iz područja gospodarstva.U ministarstvu poljoprivrede,šumarstva i ribarstva posebni savjetnik je Petar Džaja, angažiran na poslovima savjetovanja vezano za razvoj stočarske proizvodnje i povećanje stočarskog fonda, sustav sljedivosti i kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te poslove iz područja veterinarstva i sigurnosti hrane, te vezano uz izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu.

Vrijeme je zapitati se zašto se u sadašnjim okolnostima vrsni i potvrđeni ekonomski stručnjaci kao što su Mladen Vedriš, Ljubo Jurčić, Damir Novotny, Andrej Grubišić, Neven Vidaković, Željko Lovrinčević, Luka Brkić, Hrvoje Stojić, i drugi ne koriste kroz djelovanje u zajedničkom timu, kako bi doprinjeli svojim iskustvom i znanjem usmjeravanju u rješavanju nagomilanih problema koji imaju izravan utjecaj na rast cijena i inflacije, ali i druge brojne teškoće.

Vitomir Begović

You may also read!

wall

Svjetske burze porasle, u fokusu Trumpovi potezi

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pri čemu je europski STOXX 600 indeks dosegnuo rekordne razine,

Read More...
Zaštita na radu uz dodanu vrijednost

Zaštita na radu uz dodanu vrijednost

Poslodavci imaju obvezu, ali i potrebu svojim zaposlenicima koji su zaduženi za područje zaštite na radu, kao i radničkim

Read More...
poljoprivreda

HUP: Nužan zaokret u poljoprivredi radi nacionalne prehrambene sigurnosti

Nastave li se negativni trendovi u poljoprivredi Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću, poručili su iz Hrvatske

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design