Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i četiri južnoameričke države članice Mercosura – Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja – može se potpisati.
Na sastanku predstavnika 27 država EU-a u Bruxellesu u petak dovoljan broj sudionika podržao je sporazum, kako su diplomati izjavili za agenciju dpa.
Nova zona slobodne trgovine s više od 700 milijuna stanovnika bit će, prema navodima Europske komisije, najveća takve vrste na svijetu.
Dogovor o ovom spornom paktu postignut je zahvaljujući dodatnim ustupcima poljoprivrednom lobiju, koji konkurenciju iz zemalja Mercosura vidi kao prijetnju opstanku europske poljoprivrede.
U Južnoj Americi poljoprivredni proizvodi, poput govedine, mogu se proizvoditi jeftinije nego u Europi.
Sporazum je zapravo trebao biti potpisan u Brazilu uoči Božića. Međutim, tada nije bilo većine u Vijeću država članica EU-a, jer je Italija svoju suglasnost uvjetovala dodatnim obećanjima potpore europskim poljoprivrednicima.
Suglasnost Italije bila je nužna jer su Francuska i Poljska, dvije druge velike članice EU-a, odbile sporazum u tadašnjem obliku.
Nova zona slobodne trgovine trebala bi biti i poruka protiv protekcionističke carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Plan je u velikoj mjeri ukinuti carine i trgovinske prepreke između EU-a i država Mercosura. Njemačka industrija godinama je inzistirala na sklapanju ovog sporazuma.
Europska komisija procjenjuje da bi sporazum mogao povećati godišnji izvoz EU-a u Južnu Ameriku za do 39 posto, odnosno za 49 milijardi eura, čime bi se podržalo više od 440.000 radnih mjesta diljem Europe.
Posebno velike prilike vide se za automobilsku industriju, strojarstvo i farmaceutsku industriju. Primjerice, na uvoz automobila u zemlje Mercosura trenutačno se plaća carina od 35 posto.
Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini započeli su još 1999. godine. Europska komisija ih je zaključila u prosincu 2024., unatoč stalnim kritikama iz zemalja poput Francuske.
U posljednje vrijeme carinski spor EU-a sa SAD-om dao je novi zamah ovom procesu. Mnoge zemlje sada žele pokazati da vrijeme poštene trgovine nije prošlo – među njima posebno i Njemačka.
Kritičari sporazuma, međutim, strahuju da će europski poljoprivrednici biti izloženi nemilosrdnoj cjenovnoj konkurenciji te da će sporazum potaknuti uništavanje prašuma u Južnoj Americi.
Također se tvrdi da bi se mogli narušiti strogi standardi EU-a za sigurnost hrane te zaštitu životinja i bilja.
Europska komisija to odlučno odbacuje i naglašava da će se u EU i dalje moći uvoziti samo proizvodi koji ispunjavaju opsežne europske propise.
Kako bi se smirili stalni prosvjedi poljoprivrednika, Europska komisija nedavno je izradila dodatne gospodarske zaštitne klauzule.
U slučaju štetnog rasta uvoza iz zemalja Mercosura ili prekomjernog pada cijena za proizvođače iz EU-a, brzo će se poduzimati protumjere. Primjerice, privremeno će se ukidati carinske povlastice.
Posebno intenzivan nadzor predviđen je za uvoz proizvoda poput govedine, peradi, riže, meda, jaja, češnjaka, etanola, agruma i šećera.
Najmanje svakih šest mjeseci izrađivat će se izvješće o utjecaju uvoza iz zemalja Mercosura.
Mercosuru se u međuvremenu pridružila i Bolivija, ali još mora prilagoditi svoja pravila.
Sporazum bi trebao biti potpisan u Paragvaju, koji trenutačno predsjeda Mercosurom. dpa
