Treći Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga počeo je u srijedu u Opatiji, a na njemu je upozoreno da je franšizno poslovanje u Hrvatskoj slabo razvijeno.
Prema podacima HGK-a, franšizno poslovanje obuhvaća više od polovine ukupne svjetske maloprodaje, dok je u Hrvatskoj prisutno relativno skromno, ali je potencijal za rast i razvoj velik.
Franšizni sektor generira više od 50 posto svjetske maloprodaje, a samo u Europi zapošljava više od tri milijuna ljudi. U Italiji 96 posto svih franšiznih brandova čine nacionalni brandovi, dok se Hrvatska po broju vlastitih franšiznih brandova nalazi na posljednjemu mjestu u Europi.
U Hrvatskoj je prisutno ukupno oko 170 franšiznih marki, na tisuću prodajnih mjesta, koja zapošljavaju gotovo 17.000 ljudi. No, od ukupnog broja franšiza na našem tržištu samo je 12 posto franšiznih sustava hrvatskog porijekla.
Na sajmu sudjeluju 32 izlagača iz Italije, Srbije, Mađarske i Hrvatske, od kojih su 20 franšizne tvrtke.
Tijekom dvodnevnog skupa bit će održano više predavanja, okruglih stolova i prezentacija o primjerima i prilikama za franšizno poslovanje, regionalnim poticajima, novim trendovima, certificiranju franšiza, mogućnostima financiranja i drugim temama. Najavljeno je i predstavljanje knjige Aleksandra Ercega s Ekonomskog fakulteta u Osijeku “Franšiza – način pokretanja poduzetničkog pothvata i strategija rasta poslovanja”.
Održana je i kratka konferenciju o sajmovanju pod nazivom SNAGA SAJAMSKE INDUSTRIJE – NOVI TRENDOVI I IZAZOVI u organizaciji časopisa i portala Suvremena trgovina.
Teme konferencije bile su:
- Zašto su sajmovi (još uvijek) potrebni gospodarstvu
- Što predstavljaju sajmovi za poduzetnike danas?
- Održivost sajmova u eri globalizacije
- Novi oblici poslovne komunikacije
- Sajamski trendovi i nova rješenja
- Što sajamski posjetitelji očekuju?
- Uloga sajmova u marketing miksu
- Uloga Asocijacije srednjoeuropskih sajmova
Na panelu su sudjelovali: Nina Ermenc Pangerl, članica Upravnog odbora Celjskog sajma, Slovenija; dr. sc. Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam; Darija Miklenić, stručni suradnik u Marketingu i informiranju Končara; dr. sc. Amelia Tomašević, redovni profesor na Obrazovnoj grupi ZRINSKI, Zagreb; Hrvoje Paver, pomoćnik direktora Sektora za trgovinu, Hrvatska gospodarska komora; Adriano Požarić, organizator HoReCaAdria i RelaxAdria, specijaliziranih sajmovi za opremanje turističkih objekata. Video zapisom se u Panel uključio i prof. dr. Siniša Zarić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu, bivši generalni direktor Beogradskog sajma.
Istaknuto je da će se više od 5 milijardi eura uložiti u europske sajamske prostore i posebno sajamsku infrastrukturu u narednih 10 godina. Pritom se naglasak stavlja na ove elemente: odgovor pojedinih sajamskih destinacija na izazove digitalizacije; promjena formata pojedinih priredbi i njihovo prilagođivanje novim uvjetima i potrebama, te potraga za novim poslovnim modelima. Sajmovi moraju odgovoriti na nove izazove i potrebe i podastrijeti ideje za budućnost u skladu s korporativnom strukturom, digitalnim izazovima i globalnim razvojem.
Važno je naglasiti tri temeljne funkcije sajmova: poslovna funkcija, makroekonomska funkcija i socijalna funkcija s naglaskom da sajmovi postaju, prije svega, platforme znanja i komunikacije.
Najvažnije je za sajamske organizacije da se etabliraju i predstave kao nositelji KNOW HOW-a, i to u dva pravca: kao eksperti na području sajmovanja, ali i kao posrednici u transferu znanja i tehnologije.
Činjenica je da se stalno širi broj sajmova i povećava broj izlagača unatoč novim oblicima poslovne komunikacije. Analiza događanja na svjetskoj poslovnoj pozornici jasno pokazuje izuzetan uzlet sajamskog poslovanja – kroz broj sajamskih priredbi i kroz povećani broj izlagača. Prema navodima UFI – Global Exhibition Industry Statistics iz ožujka 2014. u svijetu se prema procjenama održava 31 000 sajmova i stručnih izložbi godišnje. One raspolažu sa 124 milijuna četvornih metara izložbenog prostora, a na njima sudjeluje 4,4 milijuna izlagača. Posjećuje ih 260 milijuna posjetitelja.
Cilj ove rasprave bio je organizatorima sajmova ukazati na potrebu da osiguraju na sajamskim priredbama da POSJETITELJI ZAISTA SUSREĆU IZLAGAČE KOJI ZADOVOLJAVAJU NJIHOVA OČEKIVANJA I POTREBE. To znači pojačana nastojanja oko strukture posjetitelja i izlagača. Konačno, sajmovi i jesu PRAVO MJESTO neposrednih susreta i poslovnih dijaloga. Ujedno su REALNA PLATFORMA za promociju novih proizvoda, ideja i poslovnih odnosa.
Prvog dana skupa predstavnici HGK – Županijske komore Rijeka, koja je organizator sajma, i Komore za trgovinu, industriju, obrt i poljoprivredu Venezia Giulia iz Italije, koja je zemlja partner sajma, potpisali su ugovor o suradnji. Hina i Suvremena.hr
