U Virovitici obilježen Svjetski dan sajmovanja i održana konferencija pod nazivom TRENDOVI I ISKUSTVA U TRANSFORMACIJI SAJAMSKE INDUSTRIJE.
Nepotrebno je isticati značajnu ulogu sajmova u globalnom gospodarstvu. Zahvaljujući toj ulozi i Ujedinjeni narodi su prepoznali ovaj dio poslovnih aktivnosti kao važan industrijski sektor. Suvremena trgovina stoga nastoji pojačano reafirmirati ideju sajmovanja. Svjetski dan sajmovanja jedan je od pogodnih instrumenata u tom pogledu pa se tog dana različitim aktivnostima nastoji oživjeti potrebna veza između gospodarstva i sajmova u funkciji kvalitetnog regionalnog razvoja.
Ove godine domaćin obilježavanja tog dana bio je Grad Virovitica gdje je održana 5. konferencija o sajmovanju pod nazivom „Trendovi i iskustva u transformaciji sajamske industrije“. Konferencija je održana u Centru kulture u organizaciji i pod pokroviteljstvom „Suvremene trgovine“, Hrvatske gospodarske komore, Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice. Pokrovitelji su bili i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao i Ministarstvo poljoprivrede. Sponzori konferencije bili su: Končar, KentBank, Kotka, Primacošped i Galko, a medijski pokrovitelji: Plava televizija, Informativni centar Virovitica i časopis Građenje & opremanje. Konferenciji su nazočili predstavnici 20 sajmova iz šest zemalja.
U uvodnom dijelu nazočnima se u ime organizatora obratio direktor i glavni urednik „Suvremene trgovine“ Srećko Sertić istaknuvši da se sajmovi u Europi, koji još uvijek čine više od 65 posto svih relevantnih sajamskih priredbi u svijetu, nalaze pred novim investicijskim ciklusom. „Više od 5 milijardi eura uložit će se u sajamske prostore i posebno sajamsku infrastrukturu u narednih 10 godina. Cilj je zadržati primat i osposobiti se za konkurentsku bitku u budućnosti“, rekao je Sertić.
Direktor HGK Županijske komore Virovitica Milan Vanđura naglasio je kako ova manifestacija znači mnogo za njegov grad i županiju jer pozicionira Viroviticu kao sajamsko središte na jednu širu kartu, a za to je zaslužan, prije svega, Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo. „Viroexpo je među vodećim sajmovima u Hrvatskoj gdje redovito nastupa preko 700 izlagača iz brojnih zemalja svijeta, konkretno, ove godine ih je bilo iz 29. To je ono što daje impuls razvoju gospodarstva, većem plasmanu proizvoda, a direktno utječe i na nova zapošljavanja te demografska kretanja“, rekao je Vanđura.
Nazočnima se obratio i virovitički gradonačelnik Ivica Kirin koji je, govoreći o sajmu Viroexpo, kazao kako je ta manifestacija dokaz koliko daleko može dogurati jedna maja ideja. „Virovitica nema hotele, udaljena je od svih autocesta, nemamo nikakve pretpostavke za razvoj ovakve manifestacije, osim dobre volje ljudi u institucijama koji dokazuju da je zajedničkim djelovanjem sve moguće. Sljedeće je u planu gradnja hale za Viroexpo, imamo zainteresirane investitore za gradnju hotela i u Virovitici se događaju stvari koje su nekada bile nezamislive, velikim dijelom zahvaljujući Viroexpu“, rekao je gradonačelnik Kirin.
Josip Zaher, potpredsjednik HGK- za turizam trgovinu i financije, izrazio je kako mu je zadovoljstvo što se ova manifestacija održava u Virovitici i što se u jednom nevelikom gradu organizira sajam koji je odavno nadišao lokalne razmjere te postao međunarodnog karaktera. „Želio bih istaknuti da je sajam još uvijek prilika za potvrdu statusa na tržištu, kao i mjesto za pronalazak novih tržišta na koje bi tvrtke mogle plasirati svoje proizvode i usluge. Unatoč sve prisutnijim Internet modelima komuniciranja i prodaje, sajam kao direktni marketing kojeg karakterizira komunikacija licem u lice ostaje i dalje vodeći element koji bitno doprinosi lancu prodaje, plasmana i opskrbe“, istaknuo je Zaher.
Virovitičko-podravski župan Igor Andrović rekao je kako su Grad Virovitica i Virovitičko-podravska županija tradicionalno sajamski grad i županija. „Osim sajma Viroexpo koji je međunarodno poznat, imamo još nekoliko sajmova. To je sajam Agroexpo koji smo pokrenuli prije nekoliko godina i koji je lokalnog karaktera, ali i tu se iz godine u godinu povećava broj izlagača iz drugih gradova i županija. Imamo i Izložbu malih životinja koja je također postala brend našeg grada i županije“, naglasio je Andrović.
Petu konferenciju o sajmovanju pod nazivom „Trendovi i iskustva u transformaciji sajamske industrije“ otvorio je ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric koji je pohvalio timski rad Grada i Županije, dviju komora i turističkih zajednica. „Radilo se korak po korak i Međunarodni sajam Viroexpo danas je pokretač razvoja. Prije dvije do tri godine Viroexpo se održavao u bivšoj Virovitičanki, no gospodarstvenik je tražio taj prostor za otvaranje pogona. Sajam koji je bio progresivan je ustupio prostor poduzetniku za daljnji razvoj i nova radna mjesta“, rekao je Petric.
Konferenciji su nazočili, među ostalima, i zamjenici gradonačelnika Virovitice Damir Marenić i Vlasta Honjek – Golinac, predsjednik HGK Županijske komore Virovitica Ivan Slamić, županijski i gradski pročelnici, direktori županijskih i gradskih tvrtki, predstavnici razvojnih agencija.
Četiri oslonca za postizavanje ciljeva
Četiri oslonca za postizavanje ciljeva leže na tzv. «4i», što označava inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizaciju i infrastrukturu. Upravo ti elementi obilježavaju 21. stoljeće. U svakom slučaju, sajmovi u uvjetima opće gospodarske globalizacije moraju pronalaziti nove ideje, davati odgovore na mnoga nova pitanja, jer jedino kvalitetnim pristupom mogu održati svoju poziciju u kompletnom marketing-miksu.
Evolucija u sajamskom poslovanju glavna je tema unutar struke. Sajmovi u Europi – a oni čine još uvijek više od 65 posto svih relevantnih sajamskih priredbi u svijetu – nalaze se pred novim investicijskim ciklusom. Više od 5 milijardi eura uložit će se u sajamske prostore i posebno sajamsku infrastrukturu u narednih 10 godina. Cilj je zadržati primat i osposobiti se za sve okrutniju konkurentsku bitku u budućnosti. OSTATI FIT!!!
Pritom se naglasak stavlja na ove elemente:
- Odgovor pojedinih sajamskih destinacija na izazove digitalizacije
- Promjena formata pojedinih priredbi i njihovo prilagođivanje novim uvjetima i potrebama
- Potraga za novim poslovnim modelima
Sajmovi moraju odgovoriti na nove izazove i potrebe i podastrijeti ideje za budućnost u skladu s korporativnim strukturom, digitalnim izazovima i globalnim razvojem. To obavljaju kroz tri svoje osnovne funkcije:
POSLOVNA FUNKCIJA
Sajmovi služe predstavljanju novih proizvoda i usluga, izgradnji i održavanja poslovnih kontakata. Tu se može pozicionirati na tržištu, pripremiti i proširiti poslovanje, analizirati stanje konkurencije i pronalaziti nove poslovne partnere. Sajmovi su test-tržišta za nove proizvode i služe kao marketinški istraživački instrument.
MAKROEKONOMSKA FUNKCIJA
Sajmovi stvaraju dodanu vrijednost za lokalnu zajednicu. Povećava se broj posjetitelja, što se odražava na hotele, ugostiteljske objekte i trgovinu, zatim na gradski promet, a od sajmova profitiraju brojne uslužne djelatnosti koje se vezuju uz sajamsku organizaciju – organizatori izložbenih prostora, logističke organizacije, prevoditeljske službe, servis hostesa i mnogobrojni drugi akteri.
Regionalni ekonomski efekti kod većih međunarodnih sajamskih centara pokazuju da na svaku novčanu jedincu koju ostvaruje sajam dolazi 5 do 8 puta veći prihod za lokalno gospodarstvo i zajednicu. Sajmovi osiguravaju i značajan broj radnih mjesta.
SOCIJALNA FUNKCIJA
Sajmovi su oduvijek bili platforma za razmjenu znanja. Pri tome se pod znanjem smatra razmjena informacija, oplemenjenih i stavljenih u funkciju u pravom kontekstu. U današnjem društvu koje se zasniva na znanju informacija postaje presudan resurs.
Snagu sajamske industrije odražava činjenica de se na godinu održava širom svijeta više od 31.000 sajmova i stručnih izložbi, da sajmovi zapošljavaju blizu 700.000 ljudi, da 4,4 milijuna tvrtki nastupa na sajmovima i da ih godišnje posjećuje oko 260 milijuna posjetitelja. Međunarodna unija sajmova UFI kontrolira otprilike 1000 svjetskih relevantnih sajmova.
JESU LI SAJMOVI DANAS JOŠ AKTUALNI? KOJE KORISTI I PREDNOSTI PRUŽAJU?
Sajmovi doživljavaju određene promjene – sve su više specijalizirani u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih prostora.
Uz sajmove se više vežu konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima i objektima, a sve kako bi se osigurala veća važnost i dinamičnost sajmova, pružilo više mogućnosti i privuklo što više izlagača i posjetitelja. Naglasak je sve više na posjetiteljima. Isto tako se uz stručne skupove sve više organiziraju sajamsko-izložbene aktivnosti, često na vrlo zavidnoj izlagačkoj razini, upravo s istim ciljem.
U radnom dijelu bilo je pet vrhunskih izlaganja
U radnom dijelu najprije su izlaganja imali Ante Gavranović (Tri dimenzije sajmovanja), prof.dr. Zvonko Pavlek (Najnoviji trendovi u svjetskoj sajamskoj industriji), prof.dr. Nikola Knego (Promjene u očekivanjima izlagača i posjetitelja – najnovija istraživanja), Davor Okičić (Posebna uloga i značenje regionalnih sajmova – njemačka iskustva) i Milan Vanđura (23 godine sajma Viroexpo u funkciji regionalnog razvoja), a zatim je održana panel rasprava na temu „Kakve koristi ima gospodarstvo od nastupa na sajmovima“.
Moderator je bio novinar i kolumnist Ante Gavranović, a svoja mišljenja i iskustva iznijeli su Renata Godek, direktorica Marketinga i informiranja u Končaru, Zagreb; Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma; Robert Gervary, voditelj međunarodnih poslova sajma „Gazdanapok“ Szentlorinc (Mađarska); Nihad Šušnjar, direktor sajma EKOBIS, Bihać, i generalni sekretar privredne komore Unsko-sanskog kantona (BIH); Aziz Čačković, savjetnik načelnika općine Lukavac, u ime „List“ sajma turizma i ekologije (BIH), Predrag Stankov, direktor sajma „ZRBIZNET“ i direktor Regionalne privredne komore Srednjebanatskog upravnog okruga Zrenjanin, Vojvodina, (Srbija); Robert Otorepec, izvršni direktor Celjskog sajma, (Slovenija); Josip Grilec, predsjednik Organizacijskog odbora sajma „Zagorski gospodarski zbor“ Krapina i predsjednik HGK – Županijske komore Krapina; Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma; Alen Vukašinović, direktor Osječkog sajma i Bojan Mijok, direktor sajma Viroexpo, Virovitica.
Cilj ove rasprave bio je da organizatorima sajmova ukaže na potrebu da osiguraju na sajamskim priredbama da POSJETITELJI ZAISTA SUSREĆU IZLAGAČE KOJI ZADOVOLJAVAJU NJIHOVA OČEKIVANJA I POTREBE i razvijaju partnerske odnose. To znači pojačana nastojanja oko strukture posjetitelja i izlagača.
Konačno, sajmovi i jesu PRAVO MJESTO neposrednih susreta i poslovnih dijaloga. Ujedno su REALNA PLATFORMA za promociju novih proizvoda, ideja i poslovnih odnosa.
Pitanje je zašto smo odabrali, zajedno s domaćinima, upravo Viroviticu kao mjesto obilježavanja ovogodišnje Globalnog dana sajamske industrije?
Virovitičko-podravska županija je županija u gospodarskom uzletu. U okviru ukupnoga programa gospodarskog razvoja Slavonije, što je jedan od političkih, socijalnih i ekonomskih prioriteta sadašnje Vlade, svaki pokušaj i podrška ubrzanom regionalnom razvoju predstavlja značajan pomak u tom smjeru.
Global Exhibitions Day jedan je od pogodnih instrumenata u tom pogledu, jer se Virovitica jasno usmjerila i opredijelila da bude regionalno sajamsko središte okupljanja privrednika iz šireg područja (Mađarske, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore ali i drugih zemalja) pa različitim poslovnim aktivnostima oživljava i potiče potrebnu vezu između gospodarstva i regionalnih političkih i ekonomskih faktora u funkciji kvalitetnoga regionalnog razvoja.
Vjerujemo stoga da je ova konferencija dala nove impulse ukupnom razvoju, a posebno daljnjem jačanju sajamskih aktivnosti. Virovitica se već svojim dosadašnjom aktivnostima upisala na svjetsku kartu međunarodnih sajmova, a nastojanjima svih čimbenika na ovom području ta će se praksa sigurno nastaviti.
